Usvajanje niza zakona koji usklađuju pravni sustav BiH s onim Europske unije će biti prioritet u oba doma Parlamenta BiH te svih tijela vlasti u BiH, najavio je u intervjuu za Anadoliju Nebojša Radmanović (SNSD), zamjenik predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamenta BiH. "Osim stvari koje su, da tako kažem, tehnika i koje se trebaju desiti već na prvom zasjedanju, za što se pripremamo, jest formiranje šest komisija Zastupničkog doma PSBiH i formiranje klubova da znamo kako će sve to funkcionitati. To je nužno da bi se ušlo redovno u poslovničku proceduru i došlo do prvog ključnog pitanja, a to je izbor predsjedatelja i članova Vijeća ministara BiH. Prirodno, to ne ovisi samo o zastupnicima", pojašnjava Radmanović. Prijedlog kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara BiH mora doći iz Predsjedništva BiH, koje ga imenuje a potvrđuje Zastupnički dom BiH. Prema ocjeni sugovornika Anadolije, ravnopravnost u BiH je vrlo bitna. "Mi bismo čak tu morali biti i iznad EUa u nekim stvarima da bismo funkcionirali kako treba. Parlament BiH i jeste mjesto gdje se pokazuje jesmo li uspostavili ravnopravnost, i naroda i entiteta", navodi Radmanović. EU nije cjelovita bez Balkana i Turske Govoreći o europskom put BiH, naveo je daje, općenito, jasno što treba raditi zemlja koja ide ka Uniji. "No, dvije stvari se tu dešavaju. Jedna je naša sporost, nedostatak dogovora o nekim stvarim o kojima, općenito, imamo isti stav. Ne bih rekao daje to do birokracije, već je do nas, političara. Mi se moramo tačno usuglasiti kojim tempom i kako ići", rekao je Radmanović te pojasnio daje druga stvar, koju se ponekad ne zamjećuje, zanemarivanje BiH od strane europskih institucija. "Tvrdim to već godinama. Ne tražim da nam progledaju kroz prste, kao što su nekima, ali tražim da nam pomognu, a ne da nam odmažu natom putu. Ponekad imate osjećaj da Europljane ne zanima hoće li se oni zaokružiti. Moja tvrdnja je oduvijek bila da EU nije zaokružena bez Balkana ili ovog što oni pogrešno zovu Zapadnim Balkanom, bez čitavog Balkana. Čak, vjerojatno, i bez Turske, koja je dijelom sigurno EU, ako ne i cijela. Tu Europljani kao da spavaju, kao da nemaju potpuno jasan stav, kao da ih neki problemi, kojih imaju bezbroj unutar, zaokupe, pa im prođe mandat a da se ozbiljno ne bave nama", stava je Radmanović te ocjenuje da se već sada vidi da će naredna, 2019., pai više godina, biti godine "praznog hoda". Za razliku od europskog puta, Radmanović smatra da BiH treba sačekati s realizacijom NATO puta u ovoj fazi. "To, barem onako kako je u RSu zaključeno, nije vidljivo da će se uopće ići ka NATOu. Podsjećam da je rezolucija Narodne skupštine RSa prošle godine usvojena i potpuno jasna. Radi se o vojnoj neutralnosti. Ne samo da nema NATOa, već ni drugih saveza na ovom prostoru. Nemoguće je sada inzistirati na NATO putu temeljem nekih starih odluka od prije gotovo deset godina, kada jedan entitet i jedan konstitutivni narod to neće", obrazlaže sugovornik Anadolije. Kada je u pitanju njegov potpis, kao svojedobnog člana Predsjedništva BiH, za Akcijski plan za članstvo BiHu NATOu, on je, tvrdi Radmanović, vezan za odluku Predsjedništva BiH koju predsjedatelj potpisuje. "Treba podsjetiti da sva tri glasa su jednaka, samo jedan potpisuje kao predsjedatelj, dakle svakih osam mjeseci drugi. Nas trojica smo donijeli odluku o kandidaturi za MAP Ja sam glasao za to jer je tada bio važeći stav Narodne skupštine RSa da idemo u NATO. Nije to bila odluka Nebojše Radmanovića, već sviju u RSu. Nažalost, neke na to treba podsjetiti jer je njima lakše zaboraviti. Jesam to potpisao, jeste bio zaključak Predsjedništva BiH, a ne odluka, da se aplicira za MAP, i jest bilo na bazi Deklaracije Narodne skupštine RSa i Zakona o Oružanim snagama BiH. Sada se to promijenilo", obrazložio je, nadalje, Radmanović. Bh. deklaracija kao odgovor na hrvatsku nepotrebna U osvrtu na Deklaraciju Sabora Hrvatske o položaju hrvatskog naroda u BiH, izrazio je dojam da se u raspravi o tome polazi s različitih stanovišta. "Jedno je ovdje iz BiH koje u startu kaže: miješate se unutarnje stvari. Drugo je pristup Hrvatske, sukladno njenom Ustavu u kojem se kaže da moraju voditi računa o Hrvatima bilo gdje da su na svijetu. Plus Daytonski sporazum, po kojem oni smatraju da kao potpisnici vode računa o hrvatskom stanovništvu ovdje. Iz toga izvlače zaključak da imaju pravo", stava je Radmanović koji drži da napad nije adekvatan odgovor s ove strane, jer onda nema rješenja. "Rješenje je da se, ustvari, prvo unutar BiH dogovorimo. Jer, pretpostavljam da takve Deklaracije Sabora Hrvatske ne bi ni bilo da su Hrvati u BiH zadovoljni", ističe Radmanović i dodaje da nije razmišlja i bili predlaganje deklaracije u Parlamentu BiH, kao reciprocitet, značio potez koji bi za konačan cilj imao odgađanje izbora Vijeća ministara BiH, iako, priznaje, ima priča i raznih poteza koji mogu onemogućiti taj izbor. "Ja mislim da Vijeće ministara BiH brzo treba formirati, nema razloga da ne bude tako, da otežemo tu priču. Politički razlozi uvijek postoje. Razne sive zone uvijek postoje. Ali, proces treba ubrzati", smatra Radmanović koji je zaključio da deklaracija s bh. strane, kao odgovor na onu koju je donio Sabor Hrvatske, nije potrebna.