Radni narod ima danas svoju državu, a to znači da široki narodni slojevi imaju vlast u svojim rukama, vlast koja ih štiti od izrabIjivača. To znači da je i ekonomski razvitak naše zemlje usmjeren u interesu radnih ljudi grada i sela, čiji rad nikada cio sada nije bio cijenjen kao stvar vrijedna poštovanja.Još za vrijeme oslobodilačke borbe stvaran je novi odnos radnih ljudi prema radu. Radnici u partizanskim radionicama, omladina u radnim brigadama i nebrojeni trudbenici pozadine radili su sa istim takvim elanom, kao što su se borili borci na frontu. Ljubav prema radu i radni elan koji se razvio u narodno-oslobodilačkoj borbi dobili su danas još veći značaj. Još u danima, dok naša zemlja nije bila sasvim oslobođena, naši narodi su prišli obnavljanju privrede, iako su na tom putu stajale ogromne poteškoće. Nakon oslobođenja, radni polet zahvatio je mase širom zemlje i omogućio nove uspjehe, za kratko vrijeme od oslobođenja do danas. Znajući u kakvom se stanju nalazila naša zemlja poslije oslobođenja, to su — zaista krupni uspjesi, uspjesi kojima se možemo ponositi. Bosna i Hercegovina je uspjela da uspostavi saoaraćaj na svim svojini glavnim linijama, da obnovi 80 posto porušenih željezničkih mostova, veliki broj rudarskih i industrijskih pređuzeća, da osposobi za stanovanje preko 52 hiljade zgrada, nekoliko desetina hiljada gospodarskih zgrada i velik broj škola. Ovi su se uspjesi mogli postići zahvaljujući dobrovoljnom besplatnom radu naroda, radu čija je vrijednost neprocjenjiva u novcu. Ovaj radni polet narodnih masa dobio je svoj organizacioni oblik u takmičenju, koje je obuhvatilo naše radnike u rudnicima, tvornicama i radionicama, naše trudbenike na selu. Mi danas imamo bezbroj primjera takvog požrtvovnog rada. Radnici Elektrane u Zenici dobrom organizacijom rada uštede državi mjesečno 60-70 vagona ugljena. Primjer visoke svijesti jednog čitavog radnog kolektiva pokazali su radnici Kaknja, koji su formirali radne jedinice za utovar deponevanog uglja, te su zajednički sa radnicima - omladincima za 9o minuta utovarili 190 tona uglja. Radnik sarajevske Električne centrale Montiljo Moric, koji je organizovao ekipu radnika, završio je određeni posao za 23 dana ranije, nego što je taj posao obavljao za vrijeme stare Jugoslavije. Kao primjer velikog zalaganja treba posebno istaknuti i radnika Kolar Ramiza iz Električno centrale u Sarajevu, koji je radio bez prestanka 16 sati da grad ne h. ostao bez svjetla. Šta nam može reći primjer radnika, koji su u zajednici sa radnicima Željezare u Zenici i radnicima iz Sarajeva, Vareša i Podgore dovršili su most na Lašvi 3 mjeseca prije predviđenog roka radeći pod vrlo teškim uslovima. ovakvih primjera ima bezbroj i oni nam govore o riješenosti radnika da što više daju za obnovu svoje zemlje. Sve su češći primjeri takmičenja naših radnika po preduzećima. Radnici se takmiče ne samo u svojim pređuzećima, već ii sa drugim pređuzećima. Nedavno su grafički radnici iz Brčkog u znaku godišnjice formiranja glavnog odbora JSRNJ pozvali na takmičenje druge sindikalne podruž-nice u Brčkom i Bijeljini. Željezničari iz Zenice pozvali su na jednomjesečno takmičenje sve rudarske i veće stanice na pruzi Sarajevo-Brod i ne samo da su u svoj plan takmičenja unijeli tačke koje će poboljšati željeznički promet,, očuvanje lokomotiva, pruge itđ., već su unijeli kao jednu tačku takmičenja i uštedu u materijalu. Željezničari iz Zenice pravilno su uočili da je danas u obnovi zemlje neobično važan činilac — štednja. Ovih dana rudari Zenice pozvali su na takmičenje sve rudnike u Jugoslaviji. U svom pozivu zenički rudari kažu, da su svjesni toga koliko je našoj zemlji potreban ugalj:»Treba više uglja, treba mnogo više uglja. Mi ćemo taj ugalj iskopati za našu zemlju.« Ove riječi zeničkih rudara nisu samo njihove riječi. One su zapisane u srcima drugih trudbenika, koji znaju da svaki njihov napor donosi znatan uspjeh u obnovi zemlje. To su riječi onih ljudi, koji su prebrodili najveće teškoće u protekloj godini da bi mogli dalje nastaviti veliko djelo obnove. Radnici u tvornicama i preduzećima svjesni su toga da ce povećanom proizvodnjom omogućiti snabdjevanje sela sa najpotrebnijim industrijskim artiklima, te da će od snabđjevanja sela jeftinim artiklima ovisiti i proizvodnja sela. Dobijajući potrebne artikle, selo će još većim elanom nastojati da poveća produkciju, kako bi moglo obezbjediti snabdjevanje radnika u tvornicama. Obnova privrede zavisi o povišenju proizvodnje. Za povišenje proizvodnje, pored ostalih faktora, nužan je organizovan rad, smanjenje režijskih troškova i racionalno iskorištavanje sirovina. Mnoge sindikalno podružnice u salasnosti sa upravama pređuzeća pretresaju sva pitanja koja se tiču povišenja proizvodnje i poboljšanja rada. Za osudu je slučaj direktora Sarajevske tvornice duhana, koji sputava inicijativu radnika, koji su htjeti da poprave mašinu u svom slobodnom vremenu, jer bi popravak te mašine mnoga značio za povećanje proizvodnje te tvornice. Postupke koji sputavaju inicijativu naših radnika treba iskorjeniti iz naših preduzeća. Ovih se dana zaključuju kolektivni ugovori u koje se unose i norme. Određivanje normi pospješiće radne utakmice, koje imaju veliko značenje ne samo za pojedince već i za podizanje naše proizvodnje Takmičenja su donijela vidne rezultate na polju obnove. Ona su donijela nove junake rada, razvila inicijativu trudbenika i donijela nove torine rada. Istina, u dosadašnjim takmičenjima još nismo došli do nelcin formi rada, koje bi imale naročit značaj, ali svaki pa i najmanji uspjeh u tome pogledu, donosi nove uspjehe u proizvodnji i omogućava dalje postizanje u usavršavanju proizvodnje. U okviru nastojanja da provedemo u život riječi maršala Tita da »1946 godina bude godina najvećeg poleta i pobjede na obnovi naše zemlje« treba još više razviti radni elan svih trudbenika, organizovati planski takmičenje u svim oblastima privrede, ukazati na primjerima važnost takmičenja i povećanja radne discipline.