Počela je turistička sezona. U narodnim republikama Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji vazdušne banje, kupatila, izletnički centri već primaju prve posjetioce. Početak turističke sezone u našoj zemlji označava još jedan veliki uspjeh na području njene obnove. Važno je istaknuti da je pored velikih teškoća prouzrokovanih ratom, naša država među prvim u Evropi (iako jedna od najviše postradalih zemalja) pristupila obnovi turizma. Ona je prva zemlja koja će jeftino pružiti i domaćim i stranim turistima ugodan boravak. Turizam je našim finansijama davao znatne prihode, zbog svojih prirodnih ljepota, velikog broja morskih kupališta, banja i klimatskih ljetovališta, zbog kulturno-istoriskog spomenika, naša zemlja oduvijek je privlačila turiste. Svakodnevno možemo čitati u našoj štampi o otvaranju novih turističkih objekata u čitavoj zemlji. U pogledu propagande za ljetovališta i izletišta u našoj Narodnoj republici učinjeno je malo. Ne samo u pogledu propagande već i na samoj njihovoj obnovi. Uz pomoć narodnih vlasti organizovano je Državno hotelijersko preduzeće Bosne i Hercegovine koje ima zadatak da obnovi sve one hotele koji su potpali pod državni sektor. Za obnovu hotela nadležno Savezno ministarstvo dodijelilo je sumu od 6 miliona dinara. U planu obnove dolaze hoteli u Sarajevu, Ilidži, Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli, a bilo je predviđeno da se obnove do 15 juna. Međutim, oni će biti obnovljeni do jula mjeseca. Iako je bilo objektivnih teškoća za obnovu turističkih objekata, trebalo je sa obnovom početi mnogo ranije. Valja imati u vidu da je sada i promet putnika koji putuju po službenom poslu mnogo veći nego u toku zime, i da je baš u ovim mjestima gdje se sada obnavljaju hoteli, problem naći prenoćište. Na teritoriji Bosne i Hercegovine postojale su u planinskim predjelima planinske kuće i domovi. U toku narodno-oslobodilačke borbe neprijatelj je upropastio te kuće. Ne bi se sada moglo zahtjevati da se tu izgrade planinske kuće sa svim konforom, ali bi se u okviru postojećih mogućnosti mogle podići sasvim jednostavne kuće sa malim troškom na mjestima koja su ranije bila poznata kao izletišta, i gdje bi radni ljudi iz grada mogli da provedu odmor. Za vrijeme stare Jugoslavije turizmu nije posvećivana dovoljna pažnja, naročito na teritoriji naše Narodne republike. Dodijeljivani su vrlo mali krediti, tako da je, uglavnom, privatna inicijativa bila ta koja je najviše ulagala svoj kapital. Turistička privreda nije bila planski organizovana, a Bosna i Hercegovina su vrlo slabo popularisane kao turistički centri. I pored toga, interes za naše krajeve bio je velik. Prema podacima iz 1938, ukupan prihod od prometa domaćih i stranih turista u Bosni i Hercegovini iznosio je približno oko 36 miliona dinara. Istina, turizam je kod nas bio, uglavnom, tranzitni. Polazeći s Jadrana posjetioci su boravili u Bosni i Hercegovini samo na prolazu, dok su naše banje i planinska ljetovališta posjećivali gosti iz cijele zemlje. Danas se otvaraju mogućnosti da radni narod posjećuje ljetovališta, što nikada ranije nije mogao. Kod nas postoji čitav niz planinskih predjela, radioaktivnih i sumpornih banja, gdje bi se mogla izgraditi oporavilišta za radnike. Uredba koja je nedavno donesena predviđa otvaranje radničkih odmarališta. Tu bi se svakako mogli zainteresovati i sindikati. Ministarstvo socijalne politike Narodne republike Srbije izdalo je Uputstvo o liječenju ratnih invalida u banjama. Banje na teritoriji Srbije stoje na raspoloženju i invalidima iz drugih narodnih republika, u koliko na teritoriji njihovih republika ne postoje odgovarajuće banje. Slično bi se moglo učiniti i kod nas, i stvoriti uslovi da se obezbijedi liječenje invalida u našim banjama i klimatskim ljetovalištima. U tome pogledu kod nas je učinjeno samo toliko da je na banji Ilidži jedan paviljon određen za liječenje naših boraca. U Bosni i Hercegovini ima niz mjesta koja su povezana sa narodno-oslobodilačkom borbom i koja pobuđuju interes. Kozara, Jajce, Bihać, (u blizini Plitvička jezera) krajevi u Hercegovini, i druga mjesta vezana sa događajima iz narodno-oslobodilačke borbe svakako su privlačna tačka za sve. Za te krajeve, a naročito za Kozaru, mnogo se interesuju u bratskoj Čehoslovačkoj. S obzirom da grad Jajce, pored svojih prirodnih ljepota, ima i veliki istoriski značaj za narode Jugoslavije, predviđa se mogućnost podizanja jednog većeg hotela u Jajcu. Predviđeno je i izgrađivanje hotela u Doboju i Bihaću. Ako bi izrada ovih hotela u Doboju i Bihaću počela ove godine, oni bi bili u potpunosti gotovi do 1 maja iduće godine. U ovim krajevima moglo bi se podići nekoliko planinskih kuća, čija izgradnja ne bi mnogo stajaia. Posebno mjesto, kada se govori o našem turizmu i banjama, zauzima Ilidža, zbog perspektiva za njen razvoj, i zbog koristi koje bi od nje imale široke radne mase. Ilidža je sumporna banja sa dva termalna vrela, i po svom sastavu vrlo je slična banji Koviljači. Ona liječi išijas, nervne bolesti, kožne bolesti, skrelozu itd. Tokom rata mnogo je opustošena, tako da se šteta koju su počinili Nijemci računa oko 9 miliona dinara. Pored uništenja zgrade restoracije, hotela “Bosne” i jednoga bazena, Nijemci su opustošili i druge banjske objekte i opljačkali inventar. U parku je oštećeno oko 500 stabala, a isto tako je na Ilidži uništen i zvjerinjak. Iz sredstava koja je doznačila republikanska vlada obnovljen je hotel “Srbija”, provedena kanalizacija, i djelimično obnovljeni i ostali banjski objekti. U skoro vrijeme banja će moći da primi do 100 bolesnika, što ni iz daleka ne zadovoljava potrebe. Nedavno su istraživanjem okoline u banjskom krugu, pod rijekom Željeznicom, pronađena tri nova izvora: hladni kiseljak od 22 C, jedan topli od 33 C i jedno gvožđevito vrelo. Pronalaženjem ovih vrela banja Ilidža dobiva široke mogućnosti za razvoj. Ona time postaje univerzalna banja i jedinstvena u Evropi u pogledu liječenja raznih bolesti. U vezi s tim bilo bi neophodno proširenje banje, jer je pored ostalog, ta banja u neposrednoj blizini glavnog grada Narodne republike, odakle nedjeljom često i po 20.000 građana Sarajeva posjećuje Ilidžu. Za potpuno iskorištenje banje potrebno bi bilo da se izgradi jedna zgrada, koja bi sadržavala u sebi sve kupališne potrebe sa primjenama modernog liječenja i ambulantom. Time bi se uklonile sve stare dotrajale zgrade, a mnogo bi se podigla i Banja Ilidža kao primjerno izletište i lječilište. Ostrvo oko kojeg se račvaju dva rukava Željeznice, dalo bi se uraditi kao parkić sa igralištem za djecu, plažom i malim stadionom. Ovako uređena sa novopodignutom zgradom Ilidža bi za vrijeme sezone mogla da primi oko 4000 stalnih posjetilaca. Neposredno u blizini Ilidže nalazi se Vrelo Bosne koje je sasvim opustošeno. Kada bi se ono uredilo i zasadilo drvećem, u zajednici sa Ilidžom, pretstavljalo bi jedan jedinstven park. Ilidža je djelimično obnovljena, ali još uvijek ne može da zadovolji potrebe. Naročito se osjeća pomanjkanje prostorija za stanovanje. U zgradi Željezničkog doma na Ilidži, koja je u krugu banje, smješteni su šegrti Željezničke radione koji tamo borave samo preko noći. Ministarstvo narodnog zdravlja je više puta tražilo da se šegrti smjeste u Sarajevu, a ta zgrada iskoristi za banjsko liječenje bolesnika. Taj bi dom vjerovatno mogao da posluži za liječenje željezničara, a to bi značilo mnogo, jer bi se tamo mogao uredili boravak za stotinu bolesnika. Uređenju Banje Ilidže i drugih izletničkih objekata u našoj Narodnoj republici valja posvetiti mnogo više pažnje. Iako su učinjene prve mjere za obnovu našeg turizma, valja sistematski raditi na njegovom unapređenju i ukazati na značaj naših ljetovališta, jer danas i turizam treba da posluži radnom narodu, a pred ostalog njegov razvoj znači i znatan doprinos naših prihodima.