INFOBIRO: Publikacije
BRIGA ZA RATNU SIROČAD I DJECU - ŽRTVE FAŠISTIČKOG TERORA

SARAJEVSKI DNEVNIK,

BRIGA ZA RATNU SIROČAD I DJECU - ŽRTVE FAŠISTIČKOG TERORA

Autori: N.V.

Organizovan je povratak naše djece sa područja NR Hrvatske Od terora fašista nisu bila pošteđena ni naša djeca. Pored toga što je veliki broj djece izgubio živote na najstrašniji način, naša su djeca odvođena u logore, odvajana od roditelja i raseljavana po svim krajevima naše zemlje. Nekoliko hiljada bosansko-hercegovačke djece iskusilo je najstrašniji fašistički teror, a o mnogoj djeci se ni danas ne zna kako su završila svoj život. Od oslobođenja do danas narodne vlasti zbrinule su na hiljade djece ratne siročadi, smjestile ih u dječije domove ili ih uz pomoć antifašističkih organizacija kolonizirale kod porodica, koje su se javile da prime djecu. Tako je ovoj djeci obezbjeđena budućnost i donekle izliječene ratne posljedice. U toku ovoga ljeta djeca ratna siročad i žrtve fašističkog terora iz dječijih domova bila su upućena na more i u planinska ljetovališta koja su organizovana u svim okruzima. Tako se doprinijelo i podizanju zdravstvenog stanja djece. Našim najmlađima narodne vlasti posvetile su svu pažnju. Međutim, valjalo je zbrinuti i djecu koja su se iza oslobođenja našla van teritorije naše Narodne Republike. Ove godine preduzeta je organizacija povratka djece, koju su fašisti odveli ili su sama izbjegla izvan područja Bosne i Hercegovine. Do sada su vraćena djeca sa teritorije NR Srbije a sada je preduzeta i organizacija povratka djece sa područja NR Hrvatske. Ovo su većinom djeca koju su fašisti za vrijeme ofenzive na Kozaru 1942 odvukli iz onih krajeva, odvajali od roditelja i odvodili u logore. Velik dio te djece stradao je u logorima od gladi i od bolesti, koje su djecu u masama kosile. Kroz kakve su patnje prošla ova djeca, najbolje mogu da pokažu statistički podaci: u logoru Sisak od 2272 djece umrlo je 1778 djece. Izračunato je da je na svako dijete dolazilo po 38 bolesti koje je preboljelo, tako u logoru Jaska i u drugim logorima koje su ustaše organizovale u mnogim mjestima Hrvatske. Članovi antifašističkih organizacija u Hrvatskoj i Narodnog fronta za vrijeme okupacije preduzeli su sve da spasu ovu djecu iz ustaških logora i da im donekle poboljšaju stanje. Organizovana je akcija za spašavanje na taj način da pojedini rodoljubi uzmu djecu iz logora i da ih drže kod sebe. Rodoljubi iz Zagreba i okoline uzimali su djecu i prikrivali je. Kada su ustaše primjetile ovu akciju i uvidjele njezin cilj počele su najstrožije da paze da se više ni jedno dijete ne daje iz logora već su djecu počeli preko vjerskih organizacija da daju ustaškim familijama gdje su djeca živjela pod strašnim uslovima. Od tih dana gubi se svaki trag takvoj djeci. Poslije oslobođenja preživjele majke, čija su djeca nestala po logorima odlazile su da traže svoju djecu. One su se često obraćale Ministarstvu socijalne politike NR Hrvatske. Na taj način uspjelo je pronaći i vratili oko 8000 djece. Ali je i pored svega toga ostao jedan dio djece o kojoj je bila izgubljena svaka evidencija i svi podaci, naročito o onoj koju su ustaše raseljavale kojekuda. Naše Ministarstvo socijalne politike preuzelo je na sebe da prikupi svu djecu koja se nalaze na području NR Hrvatske. Da bi se sva djeca pronašla Ministarstvo socijalne politike Narodne vlade Hrvatske pozvalo je sve one koji imaju djecu iz Bosne da ih obavezno prijave narodnim vlastima, kako bi se bar približno mogla voditi evidencija o toj djeci i organizovao lakši povratak djece. Prema nepotpunima podacima te djece ima oko 2-3000, koja su bila sa roditeljima ili bez roditelja. Sada se pristupilo organizaciji povratka te djece. Dva delegata našeg ministarstva otišla su u Zagreb da organizuju prihvatište te su do sada u našu Narodnu republiku stigla dva transporta ove djece. Narodne vlasti organizovale su smještaj djece po domovima i porodicama. Posto je Bosna i Hercegovina mnogo postradala u toku rata, osjeća se veliki nedostatak stanbenih prostorija. Danas je smještaj djece zbog ovog nedostatka još uvijek veliki problem. Prišlo se opravci derutnih zgrada da bi se one uredile za smeštaj djece, ali će za definitivno uređenje tih zgrada i njihovo osposobljavanje za dječije domove bili potrebno duže vrijeme. Zato će najefikasnija pomoć našoj djeci biti da se ona smjeste po porodicama koje se dobrovoljno jave da ih prime. Pošto su djeca uglavnom sa područja banjalučkog i travničkog okruga ona će biti prvenstveno kolonizirana u tim okruzima ali će izvjestan broj djece biti smješten u dječije ustanove na sarajevskom okrugu. Narodne vlasti preduzele su popravku domova koja treba da se izvrši što hitnije a isto tako i ostale mjere da bi djeca bila pravilno prihvaćena i da im se pruži sve kako bi se ona osjećala što bolje. U smještaju djece veliku će podršku pružiti antifašističke organizacije i rodoljubivo građanstvo koje će djecu primiti kao svoju i dati im potrebnu njegu. Da bi se naša djeca odmah što bolje smjestila neophodno je, da se jave sve porodice koje imaju mogućnosti da djecu prime, jer je obaveza svakog građanina prema djeci koja su toliko stradala a čiji su roditelji poginuli ili kao borci ili stradali u logorima. Izvršavajući ovu obavezu prema djeci onih koji su svoje živote dali za bolji život čitavog naroda svaki će rodoljub i pomoći narodnim vlastima u zbrinjavanju naše djece za koju još nema mogućnosti da se smjeste u dječije domove. Do sada je kolonizirano preko 15.000 djece, ratne siročadi, oko 5000 kolonizirano je po porodicama. Za svako dijete država daje izdržavanje, a onim porodicama koje su primile djecu a nemaju mogućnosti da im pruže punu opskrbu, pored novca davaće se za djecu i pomoć u odjeći. Djeci koja su kolonizirana kod porodica u mnogim je mjestima pružena sva njega i pažnja onako kao što naša djeca i zaslužuju. I ovom prilikom pri kolonizaciji djece koja se ovih dana vraćaju iz NR Hrvatske naši ljudi treba da pokažu svoju svijest i ljubav prema domovini primajući ovu djecu i posvećujući im punu brigu, jer je to naša obaveza prema ratnoj siročadi.

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.