Do rata Sarajevo je bilo malo veća varoš, poznata po istoriji i njenim ostacima, po svom »istočnjačkom« dijelu, ali ne i po jačem društvenom životu. Izgradnja i izgled gradskog prostora bili su prepušteni hirovima bogatih pojedinaca, a kulturni život prosvijetni napretka naroda ostao je za cijelo vrijeme bivše Jugoslavije u pozadini prepušten ljudima koji često nisu imali volje (a još manje pomoći) da na tom polju zaista nešto učine. Pet posljeratnih godina izmijenili su lik Sarajeva. Njegova spoljašnost je sada veća, ljepša, urednija Sarajevo se sve više pretvara u velegrad. Ali nije samo spoljnji izgled. Isto toliko izmjenile su se i Sarajelije koje su poprimile lik pravog građanina socijalističke zemlje, koja se uporno, sa puno samoprijegora i oduševljenja sa vlastitim snagama i sredstvima bori za ostvarenje ljepše budućnosti naših naroda. Postojanje Univerziteta najrečitiji je dokaz šta znači danas glavni grad Bosne i Hercegovine u društvenom i kulturnom životu ne samo našeg grada i naše Republike, već i čitave FNRJ. 2400 redovnih studenata Kada god čovjek prođe pored neke nove velike građevine koja raste kao pečurka poslije kiše, obuzme ga ponos da je doživio današnje vrijeme u kojemu mi činimo sve sami, a sve po sebi. Eto još 1946 godine prostar gdje se danas uzdižu zgrade Medicinskog fakulteta bio je napuštena ledina. Pogled na ove građevine izaziva još živilji ponos u njima se već odgajaju novi mladi ljekari sutračnji zaštitnici i čuvari zdravlja i života naših radnih ljudi. Danas, godinu dana po osnivanju Univerziteta u Sarajevu postoji šest fakulteta (Medicinski, Agronomski, Filozofski, Tehnički, Veterinareki, Pravni) i dvije visoke škole (Pedagoška i Zubarska) sa oko 2400 redovnih slušalaca. Pored studenata iz cijele naše Republike u Sarajevu se nalazi veći broj studenata iz Crne Gore, Srbije i nešto malo Makedonaca, Slovenaca i Hrvata. Profesorski kadar i kvalitet nastave sve je bolji, prelaženje gradiva temeljinije, a znanje budućih stručnjaka šire i čvršće. Početak je, kao i uvijek, bio skroman. Prvo je počela sa radom Viša pedagoška škola, zatim Pravni fakultet, a onda, postepeno sa sazrijavanjem uslova nastali fakulteti. Dvanaestog decembra prošle godine Sarajevo je dobilo Univerzitet. Pred januarskim rokom Prvi svršeni pravnici i agronomi sa sarajevskog Univerziteta izašli su jesenas iz fakultetskih klupa takođe i jedna generacija slušalaca Više zubarske škole, a Viša pedagoška škola već je tri puta dala nove mlade nastavnike. U novoj školskoj godini Medicinski fakultet ima pet generacija. Pravni i Poljoprivredno-šumarski četiri, Tehnički dvije, Veterina i Filozofija po jednu. Devedesetosam posto studenata članovi su Narodne omladine, uključeni u 38 aktiva. Organizacija Narodne omladine pruža veliku pomoć svojim članovima u radu na fakultetima, a takođe učestvuje i u rješavanju ostalih studentskih problema. Svi redovni studenti sa strane smješteni su u četiri doma i u današnjim prilikama njihovo stanovanje zadovoljava. Za ishranu studenata radi pet menzi od kojih je jedna dietalna. Naravno osnovni problem studenata i njihove omladinske organizacije je učenje konstantno i solidno pripremanje za budući poziv, redovno izlaženje na ispite. I pored teškoća oko nabavke knjiga i ostalog materijala za fakultetsko izučavanje predmeta, stanje se u pogledu učenja sve više popravlja. Tu mnogo pomažu napori rukovodstva Narodne omladine i direktna pomoć nastavnika. Sada je na Fakultetima naročito živo: skoro će januarski rok polaganja ispita a za nove studente prvo polaganje ispita na Višoj školi (kolokvij). Ipak posjećivanje redovnih predavanja na većini Fakulteta je zadovoljavajuće. Ne treba zaboraviti na vanredne studente oni pored redovnih zaposlenika uče i polažu ispite. Njih ima najviše na Pravnom fakultetu. Kulturno-prosvjetna i fiskulturna aktivnost Aktivnost studenata sarajevskih fakulteta ne obuhvata samo okvire njihovih Fakulteta. Oni već dosada stečenim znanjem pomažu građanu i narodnu vlast, najviše predavanjima, a često i praktičnim radom. Sami studenti imaju svoje KUD »Slobodan Princip Seljo« koje dosada nije bilo naročito aktivno, uglavnom iz opravdanih razloga. Nedavno su dobijene prostorije već se formiraju razne sekcije, a po kvalitetu članova studentsko Kulturno-umjetiičko društvo moglo bi postati jedno od najboljih. I u fiskulturnom - sportskom živo.tu Sarajeva i cijele naše Republike studenti Sarajevekog univerziteta aktivni su učesnici. Pored učešća na Studentskim igrama FNRJ, najbolji studenti-sportisti takmiče se u ekipama SD Boska. Najbolji su nogometaši koji su osvojili ovogodišnje prvenstvo BiH, rukometaši i mačevaoci. Među članovima Gimnastičkog društva sarajevekih studenata napočito se ističu vježbači na spravama. Univerzitet u Sarajevu postoji tek godinu dana. Ali po onome što je on postigao u svojoj dosadašnjoj aktivnosti, po perspektivama njegove buduće djelatnosti, možemo biti ponosni da imamo takvu ustanovu.