Letipas (leteći miš) u Hercegovini.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Letipas (leteći miš) u Hercegovini.

Autori: OTMAR RAJZER

U polovici augusta 1886. ubio je tadanji narednik Laboda, sada stražmeštar straže sigurnosti u Sarajevu, pri vecernjoj zasjedi na divlje golubove na jednoj kosi Podveleža blizo Mostara jednog leteceg miša od sasvijem zacudne velicine u trenutku, kad je proletio ispred ulaza jedne povece pecine. Životinja ubijena razmjerno finom sacmom pade u jednu dubinu krasa, a inace vjerno pseto srecnoga lovca ne hotijaše baš nikako da aportira slijepoga šša. Pošto je ovo cudovište izazvalo opcu senzaciju u Mostaru, to se jedan prost vojnik od 3. pješ. pukovnije poduhvatio da ga preparira na originalan nacin, naravno prilicno nedovoljan, u koliko je šusterskom iglom izbušio mnoge rupe u tijelu miša i kroza njih uduhao nekakvo sredstvo za konzervisanje. Otolen je slijepi miš dospjeo u Ljubuški, prošao je kroza razne ruke, dok ga najzad koncem 1888. nije bosan. herceg. zemaljski muzej pribavio za se. Premda ova životinja danas izgleda kao sasušena mumija skoro bez i jedne dlake, a pri tome je u tecaju vremena pretrpljela i druga uštrba — ipak još i danas vazda imponuje svojom uglednom velicinom. Širina u letenju je danas 94 cm., a u svježem stanju mora da je bila još veca. Po obliku glave sa zubima, po sastavu ogromnih panpa na palcevima, jasno se poznaje. Na žalost po sadanjem stanju životinje nije nam moguce, da oznacimo vrstu životinje. Da je ovaj slijepi miš po pricanju ubijen u potpunoj slobodi, to stoji; no u kojem se vidu nalazi, o tome se u ovaj mah ne može ništa utvrdo da rece. To jedno stoji, da se slicna vrsta Pteropus-a ne nalazi ni u južnoj Jevropi niti u opce u svoj Africi, i da tako ogromni leteci miševi jedino u . južnoj Aziji žive. Osim toga nije poznato, da se ulovio u Jevropi takav primjerak, po kojemu bi se moglo reci, da prividno u slobodi živi. . Može se samo na ovo troje pomisliti. Pošto se ovake životinje ponekad uvoze za trgovine sa životinjama, možda je ovaj leteci miš na obali jadranskog mora umakao kakvom brodu pa se odomacio ovdje u Hercegovini; ili pošto letipas u opce imade pozamašnu snagu da leti, možda su ga morske bure zabacile, te je iz tropskih predjela možda postepeno dospio amo; ili možda se ova vrsta u nekoliko primjeraka još nalazi u blažijim predjelima posjednutog podrucja, možda kano zaostatak vec izumrle faune zemaljske. I ako se cini da je nevjerojatno ono potonje mišlenje, ipak cu u prilog tome nešto da napomenem. Isti lovac našeg leteceg miša prije više vremena opazio je takoder u Mostaru slicnu životinju, koju je neki djecak živu uhvatio n prodao nekom putniku — agentu za šivace makine, koji je životinju ubio i ispunio. Taj primjerak veli se, da je bio neznatno manji od ovoga našega, i po opisivan.u bice da je to bila mlaca životinja. I vojnici od tamošnje bosan. herceg. kompanije, koji u pisarni cesto razgledahu razapetog miša, pricahu nesto istom naredniku, da su u svojoj hercegovapkoj postojbini vicevali slicne i još vece primjerke od ove životinje. Najzad napominjem da je i pukovnijski ljekar g. dr. A Henš, kako veli iz pouzdana izvora doznao, da u zapadnoj Hercegovini imade ogromnih slijepih miševa, Nadajmo se daklen, da cemo pri sadanjem sistematicnom proucavanju Bosne i Hercegovine skorim dobiti objašnenja o zasad još veoma nevjerovatnom nalasku ove vrste životinje', koja pripada tropskim predjelima.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje