Rimska cesta od Prologa preko Donjeg Unca i Petrovca u dolinu Sane.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Rimska cesta od Prologa preko Donjeg Unca i Petrovca u dolinu Sane.

Autori: FILIP BALLIF

Mnoštvo do sada u Bosni i Hercegovini nagjenih ostanaka od rimskih zgrada, rimskih novaca, nakita i t. d. svjedoce cisto i jasno, da su ove zemlje za vrijeme rimskog gospodstva bile gusto naseljene, pa da se je rimska kultura i onuda nastanila. Logicki je posljedak te nesumnjive cinjenice, da su u Bosni i Hercegovini morale hiti mnoge ceste. Bez njih ne hi se mogla zamisliti kultura tih zemalja niti korist, koju su nosili nagjeni ovuda rimski rudokopi, i ne gledajuci na to, da je najkraci put od istocne ohale Jadranskog mora u krajeve donjeg Podunavlja vodio preko Hercegovine i Bosne, da su dakle komunikacije od potrehe bile i za održavanje rimskog gospodstva u krajevima donjeg Podunavja. Kako cu dolje razložiti, nema ni najmanje sumnje, da je takva rimska cesta vodila iz Salone (Spljeta) preko Prologa u Livanjsko polje (i to po svoj prilici duž zapadne mu strane), Grahovo, Eisanovce, Donji Unao, preko Crvljivice u Petrovac, otkuda se je nastavljala u dolinu Sane. Ali ce iz daljeg prikazivanja zauhvano slijediti još i to da opisana ovdje cesta nije bila samostalna i u sebi završena, nego da je ona sastojala samo od pojedinih dijelova velike cestovne mreže, raspletene po svoj sjeverozapadnoj Bosni. Prije nego što zagjem u podrobnosti o gore recenoj cesti, neka mi bude dopušteno, da ukratko pripovjedim genezu, kako je nagjena. U avgustu godine 1890. dovede me službeni put iz Livna preko Grahova i Donjeg Unca u Petrovac. Kod mjesta Risanovaca napušta sadašnji jahaci put Grrahovopolje, te preko krševitog ponora vodi u dolinu Donjeg Unca. Kako je put preko onog krševitog tla sasvim rgjav, morao sam sjahati, te pješke hodeci, više sam morao paziti na put, nego što mi je isprva drago bilo. U tome opazim u pravcu, koji je u priklopljenoj karti zabilježen sa a b blizu razmegja izmegju petrovackog i livanjskog kotara, kako su kameniti grebeni, što su mi prelazili put, tamo amo usjeceni, pa i ako je tim usjecima površina bila glatka i zaobljena, opet nije moglo biti sumnje, da potjecu od ljudske ruke. Videci isprva te usjeke samo s jedne ili druge strane puta, pomislio sam, da ih je valjda nacinio ovdašnji svijet, kako ce lakše potezati usjecena debla. Zapitam o tome moga pratioca, a on mi odgovori „Bog zna". Ali kad uskoro za tim opazih te usjeke pojednako s jedne i druge strane u grebenima, pa kad mjerenjem nagjoh, da im je uvijek jedan te isti razmak od 1*2 m, onda nijesam mogao a da ne pomislim, da ih je nacinila ljudska ruka, kako bi uklonila grebene, da ne smetaju kolima, koja su onuda išla, i da su to vagaši, koji, gledajuci ih putu po duljini, izmegju se kanda ne stoje ni u kakoj svezi. Makar da sam rimsku cestu drugacije zamišljao, opet naumim, da u Donjem Uncu pitam, da li onuda nema ostanaka od rimskih gragjevina i drugih stvari. I u istinu mi rece upravitelj ispostave u Donjem Uncu, gospodin Topic, da je u Donjem Uncu nagjeno rimskog novca, i da stari grobovi, što se onuda nalaze, po svoj prilici polaze iz rimskog doba, i da najposlije kako u samoj dolini Unca, tako i u Crvljivici ima više rimskih miljokaza. Sad nijesam više mogao sumnjati, da brazde, što sam ih našao na putu u Donji Unac, potjecu od rimske ceste. Kako prigodom ovog, tako i pri kasnijem putovanju godine 1891. potražio sam te stare rimske miljokaze, koje svijet u ovim krajevima naziva mramorima, i kojima sam za mjesto saznao stranom po recenom gospodinu upravitelju ispostave, stranom po vodniku žandarske postaje. Od tih su miljokaza pojedini vec opisani koje u Bošnjaku", koje u „Glasniku". Moje istraživanje urodilo je nenadanim obretom, da u pravcu od Donjeg Unca preko Crvljivice do u Sanski ima 14 takih miljara, od kojih jedan na žalost makoše s njegovog mjesta pa ga namjestiše kod kotarskog ureda u Petrovcu. Srecom uz pripomoc upravitelja ispostave Topica, iznagjoh mjesto gdje je stajao, te ga zabilježili na karti. Još cu napomenuti, da je pri gradnji ceste na Prologu godine 1887. takogjer iz zemlje iskopan jedan taki rimski miljokaz. Na osnovu toga materijala, koji cu niže još podrobno opisati, konštatovano je, da je onuda tekla na pocetku spomenuta rimska cesta. Ostanak rimskog miljokaza, koji je nagjen blizu Han-Prologa, na mjestu zabilježenu na priklopljenoj karti sa 1, i koji sada leži kod kotarskog ureda u Livnu, obilježen je rimskim brojem XXX, te na njem raspoznaješ samo još nekoliko slova natpisu, koji se više ne da odgonetati. Ako sad od onog mjesta, gdje je blizu današnjeg Spljeta stajao rimski grad Salona, staneš mjeriti daljinu do onoga mjesta, gdje je nagjen gore naznaceni miljokaz i to u pravcu ceste, koja danas vodi iz Spljeta preko Sinja u Livno, napuštajuci pri tome savijutke, što ih je stvorila današnja tehnika, to ceš dobiti oko 45 km. To tamam prilici 30. rimskoj milji (racunajuci na staru rimsku milju okruglim brojem 1500 m). Ako pomislimo, da je Salona nekoc bila najglavnija rimska varoš uz dalmatinsku obalu, pa da je na usedlini Prologa pri gradnji nove ceste nagjen rimski novac, za tim polovica grivne i razbijena rimska ploca s natpisom, onda se može pouzdano suditi, da je postojala rimska cesta, koja je vodila iz Salone preko Prologa u Livanjsko polje. Najbliži znaci, koji toj cesti kazuju trag, gdje se nastavlja u pravcu prama današnjem Petrovcu, jesu napomenute vec gore brazde na putu izmegju Risanovaca i Donjeg Unca. Slika 1. karakteristicno prikazuje te brazde. Daljina tih brazda (širina puta) iznosi 1*2 m, širina pojedinih brazda 15 cm, duboke su prema visine grebena od 10—25 cm. Danas se unatoc tih brazda putem iz Risanovaca u Donji Unac zbog neravna tla izmegju pojedinih grebena ne bi mogla provesti kola; valjda je taj krš u rimsko doba bio pokaldrmljen, ali se, tome danas ne vidi traga. » U dolini Donjeg Unca kod Han-Bulata stoji drugi rimski miljokaz (br. 2.). Ovaj, kao i svi ovi što slijede izuzevši kamen br. 15. imadu oblik, kako ga pokazuje pridani ovdje nacrt i do na nekoliko centimetara — iste dimenzije, 0*45 m u premjeru i 1*55 nm visine mjereci, od temelja do gornjeg vrha. Na

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje