Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Izvještaj o prekopavanju na Debelom brdu kod Sarajeva.

Autori: FRANJO FIALA

U godini 1895. nastavljeno prekopavanje na Debelom brdu ograniceno je na pretraživanje kulturnog sloja pri dnu strme istocne glavice, koji je, naslagan na plazavom zemljištu, pri debljini od 14 m bio širok 20 m, a dug 11 m. Radi nezgodnog položaja nijesu se na tom mjestu slojevi mogli razluciti ni po vremenu, niti po prostoru, narocito su na klinastom dijelu ovog prostora rukotvori svih kulturnih epoha bili ispremiješani. Izvjestitelju valja se dakle stegnuti na puko nabrajanje nagjenog inventara, osobito isticuci za štaciju Debelo brdo i za Bosnu nove tipove. Gragja je podijeljena prema materijalu rukotvorina, jer se u okviru tih vecih skupina stilisticki mogu odrediti ti rukotvori po manjim periodama. I. Kamenite rukotvorine. Neulaštenih tesanih komada kamena nagjeno je za Debelo brdo prilicno mnogo. Osim mnogobrojnih nukleja i iverja od razlicitog materijala valja napomenuti šest noževa od jašme, cetiri od sivog rožnjaka, pet strugalica od jašme, tri od sivog i jedna od bijelog rožnjaka, jedan strelicin šiljak bez drška i sa dva zaliska od jasme, jedan kopljani šiljak od sivog, poput mlijeka bijelo patiniranog rožnjaka i nožic od obsidijana uz razne fragmente od istog materijala. Receni kopljani šiljak, slika 1., prema kraju motke proširen, pokazuje dobro zaoštren šiljak i retouche uz oba okrajka te vrlo slici tipu iz Solutrc. Nožic od opsidijana, slika 2., obicnog je prizmatickog oblika, retoucha ima samo prema vršku; ponešto istrošeni okrajci pokazuju poput britve oštre lomne bridove opsidijana. Za cudo je, gdje su dosele rukotvorine od opsidijana u Bosni i Hercegovini nagjene samo u bližim štacijama Debelom brdu i Sobunaru kod Sarajeva. U golemoj množini nahogjaja iz štacije Butmir kod Ilidža, koja obuhvata više hiljada komada, nema dosele nijednoga komada od te vrste kamena. Da li obsidijan možda valja smatrati importiranom robom kasnijih kulturnih epoha, eventualno halštatskog doba? To se donekle cini vjerojatno, u koliko u recenu kulturnu epohu za Bosnu pada i prvo i ujedno mnogobrojno nahogjenje jantara i gmiza, bez sumnje importirane robe. Od ulaštenog i brušenog kamena nagjeno je ovo orugje: Vapnenasta plojka s koncentrickim graviranim kolobarima, pršljen od vapnenca, pet duguljastih brusova od vapnenca, probušenih, slicnih onima, što su nagjeni u vojnickim grobovima na Glasincu, dva privjeska od crvenog vapnenastog škriljevca, jajoliki i probušeni, osam brusova, fragmenat probušenog nadžaka od kamena, slicnog amfibolitu, i mnoštvo oblutaka za drobljenje i tucanje žita i fragmenti žrvnjeva. II. Koštane rukotvorine. Kako prijašnjih godina, tako i ove godine jelenovi i srneci rogovi cine glavni kontingenat u tom inventaru nahogjaja. Nagjeni su odrezani parošci, odregjeni za drške, u svim štadijima izrade, probušeni, napiljeni i izdubljeni komadi u ovecem broju. Obragjivani su metalnim orugjem. Bušila za kožu, izragjena od metatarsalnih i tarsalnih kosti nagjena su cetiri komada. Fragmenat izrezuckanog, na cetiri mjesta probušenog komada kosti nepoznate svrhe, prikazan je u slici 3.Nakitnim privjescima ili hamajlijama valja smatrati ove dvije rezbarije: Slika 4., '/, nar. vel., jedan parožak od jelena, pri temelju urezan kolobar za vezanje uzice; graviran linearni ornamenat, šrafirani trokuti, cetiri paralelne zone, izmegju zona i kao završetak dvije gravirane, jedna spram druge nazubliene trake. Slika 5., privjesak od kosti, probušen, u sredini linearno graviran na oblik Andrijinog krsta, prama vrhu zaparane linije. U slici 6., prikazani, od jelenovog roga izdjelani komad služio je valjda za vješanje oko vrata ili kao pršljen. Koštani cilindar, slika 7., veprov zub sa šest probušenih rupa, slika 8. fragmenat takoga, strugalica od cjevanice izdjelana i fragmenat cešlja valja još napomenuti megju nahogjajima. Odregjenoj jednoj kultutrnoj epohi može se pribrojiti samo jedna jedincata koštana rukotvorina, naime gravirani rožni vršak slika 4. Po analogiji s dekoracijama na ilovastom sugju možemo taj komad pribrojiti starijemu za Bosnu željeznom vremenu. III. Rukotvorine od metala. 1. Fibule. Od starijih oblika, koji pripadaju halštatskom vremenu, pripada slika 9., kolu glasinackog oblika, jedan fragmenat broncane kvrgaste fibule, jedna željezna jednopetljasta fibula i fragmenat broncane certoške fibule s malim diskom na nastavku stremenke, slika 10., tip mlagjih grobova od Sv. Lucije. Vecina nagjenih fibula pripada latenskoj perijodi. Najstariji im odsjek, ranije latensko doba, zastupan je jednim jedincatim komadom od bronca, nožicom na oblik zmijske glave, slika 11. Od fibula srednjeg latenskog doba ima 11 komada u pet tipova. Najcešci tip, zastupan u pet broncanih eksemplara, u jednom je komadu od žice nacinjena, na nožici samo ponešto iskovana fibula, kako je vec objavljena u „Glasniku zem. muzeja" 1894., str. 137., tab. XIII., sl. 9., sa Debelog brda. Dva slicna, posrebrena komada razlikuju se plohasto iskovanim, uzvrnutim dijelom nožice. Veci komad od broncane žice sa špiralnim namotom, slika 12., udara u oci po svojoj uzvrnutoj nožici, na kojoj su cetiri broncane bobice.Slika 13., prikazuje fragmenat broncane fibule iz srednjeg latenskog doba sa špiralnim namotom i obilato graviranom nožicom, slika 14., istu takvu od željeza. U slici 15. prikazan je jedan eksemplar željezne fibule iz kasnijeg latenskog doba s kvrgama na stremenki u Vi nar vel. Od jedne broncane fibule iz kasnijeg latenskog doba ima samo jedan fragmenat. Prijelazom na rimske fibule valja smatrati u slici 16., prikazani broncani komad, fibula s prolomljenom i zatvorenom glavicom bez kuke. Slika 17., s kukom i gornjom tetivom s uskom glavicom (Tischlerova klasifikacija) od ljevenog bronca. Zanimljiv komad od željeza sa stremenkom, savijenom na oblik osmice, prikazan je u slici 18. Najposlije od takozvanih pseudosrednjelatenskih fibula, slika 19., '/, nar. vel., iskopana su dva komada od bronca. Ovdje nabrojene fibule obuhvataju golemo razdoblje od pocetka halštatskog doba do daleko u doba rimskih car

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje