Blažuj i okolina.

BOSANSKA VILA,

Blažuj i okolina.

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

Blažuj leži upravo pokraj glavne teste Sarajevo — Mostar tri sata od Sarajeva, udaljen, ispod planine Igmana, i dijeli se na gornji i donji Blažuj. U njemu stanuju sve sami pravoslavni Srbi, i imaju do 20 kuca, koje su osim nekolike uz testu po stranama Igmana dosta raštrkane. 0 nastanku njegovom i o imenu njegovom otkuda je došlo nezna se u narodu ništa, ali sudeci po položaju samoga mjesta, i io jednome starinskom groblju, kojega se tragovi još nalaze, bilo je nekada znamenito mjesto. Iz novijega doba zna se da je bio glavno zborište turski baša. U donjem Blažuju postoje i danas ostatci ruševina kule Smailage Cengica, koju mu je narod za vrijeme veliike kuge nacinio sve na svojim kolima i volovima a o svojoj rani. U toj kuli živio je zloglasni Rustan beg Cengic sa sinom Tahirom, za vrijeme kojijeh ne smjedijaše Srbin kroz ' Blažuj na konju projahati, odjeven proci ili u kulu begovu pogledati. Niže kule imade veliki kameni han i pred tijem postajaše SOFA, gdje su baše zbor cinile. A u gornjem Blažuju postoji još i danas cuveni Dervšiev han, gdje su se baše iskupljale na dogovor i cetiri kule Alikadica. Od starina u Blažuju nalazi se samo jedno staro groblje sa mramorovima, i to na putu sa glavne teste uz Vucine iduci, zaraslo u šumu, nu na tome nema ništa, od kuda bi se doznati moglo iz koga je vremena i cije je bilo. Izmedu groblj.a i teste nalaze se dvije njive zvane: Mali Vakuf i Veliki Vakuf i za "te tvrde da su bile crkvene. Više njive Veliki Vakuf nalazi se jedna velika tesana ploca sa na petoj utesanim kretom, ali kako nema nikakova potpisa, ne može se znati de je bnila. 0 crkvi sv. Blaža, za koju neki tvrde da je bila u Blažuju nema zikakova spomena i u narodu se ništa o toj ne zna. Iz Blažuja sjeveru pošavši, cetvrt sata daleko, leži selo Osijek. Položajem je u ravni i ima 25 kuca. Od tih su neke u grupi smještene oko rijeke, Zujevine, koja je kroz Osijek provedena. Istocno i sjeverno od kuca osjeckijeh pružaju se plodne NJIVE i krasne livade žitelja osijeckih. U Osjeku stapuju sve sami pravoslaavi Srbi. i oni se bave iskljucivo obradivanjem zemlje. Selo Osijek dobilo je svoje ime od toga što je rijekom Bosnom odsjeceno (rastavljenno) od opštine Donjeg Butmira, kojoj pripada. Za postanak mu se tacno ne zna, a po pripovjedanju narodnom i predanju, koje je u narodu sacuvano, zna se da su u njemu živili od vajkada Srbi. Da je u njemu nekada živir i vladao neki Paša Kukavica pa za tijem da je poslije njega, sav Osijek ne ostavivši isti poroda nakon sebe, kupio iz carske hazne neki beg Omarija, za vrijeme koga su Srbi uživali veliku slobodu i zaštitu (Vidi Javor od g. 1885. br. 11. 12. st. 345. .'575) i da je poslije Omarije prešo po nasljedstvu u ruke Mustaj paše, Halilbašica i Cengica. Od starina u Osijeku nalaze se rušsvine zvane Odžak za koju pripovijeda narod, da je tuj bio nekada veliki Odžak, ali cij ne zna se, Kula Mustaj pašinice, koju je zadao paša Kukavica, (tako ga narod zove) Ta je kula vikoka na tri kata, i pod njome imade ' tavnica, u kojoj se i danas nalazi kostura od Srba, koji su u njoj robujuci isturili. U njoj su umrla dva kaludera, njiove su kosti pobožni Srbi krijuci izvadili i zakopali blizu kule u jednu njivu. Mjesto ce su te kosti zakopane danas je zaraslo u trlje, i ne može se iskrciti. Narod pripovijeda da je više pokušavao da se iskrci i u njivu obrati, ali da je uvijek strad'o svaki onaj, ko ga je krciti poceo, da se svaki ili posjek'o ili ubio, i da je tako odma od krcenja odust'o. I pašinica je za to naredila da se to mjesto ne smije nikada iskrciti. U tamnici te kule nekada su nalazili prnibježišta i hajduci : Mijat Arambaša i sestric mu Marinko i tuj su provodili sakriveni duže vramena. Kula je nacinjena od kamena, iz razvalina odžaka i pred vratima te kule ima ploca jedan metar duga i po metra široka, na toj ploci stoji i danas ovaj natpis M .......VIP . . . .....POVIPIA . . . .... VSMARI....I.. O.... ...B.........M........P Natpis nije cijel, bio je mnogo veci; pa ga je neko istuko sa krajeva, te je samo još ovo zaostalo. Misli se da je ta ploca takoder iz razvalina odžaka tuj prenijeta. Narod još pripovijeda da su majstori kad su odžak razvaljivali našli grdno blago, i da su to krijuci od paše Kukavice natovarili na sedam mazgi, pa sa ovima potkovavši ih Naopako da im se trag ne ufati, utekoše nekuda, odaklen su i došli. U Osjeku imade groblje, ali na njemu nema nikakovi važni spomennka. Na tome se groblju cine zborovi o Markovu danu i o Zadušnicama. Na putu izmedu Blažija i Osijeka ima seoce zvano Slatnna, tuj je kula Hajdar bega Cengica. Slatinom se zove zbog livade koja leži ispod te kule, na kojoj livadi na više mjesta izvire kisela voda jednaka onaj na Kiseljaku. Zapadno od Osijeka uzdiže se brdo i zove se Crkvine, pruža se od Blažujskih polja izmedu Osijeka i Rogacicki polja pravcem do Crnotine. Po kosi toga brda imadu nekolike kuce raštrkane jedna od druge i u ovijem stanuju pr. Srbi. Ime je dobilo od crkvišta, koje se nalazi na najvišem vrhuncu tog brda prema selu Rogacicima. Po predanju narodnom tuj je bila crkva od koje se razvaline i danas nalaze, zaraele u sitnu šumu. Ko je crkvu podigo, koji je hram crkve bio, i kad je postajala, ne zna se. U razvalinama crkvenim nalazi se ploca istesana na formu umivaonice, kraj razvalina ima groblje u koje se seljani toga sela kopaju, ali i ono Nema ništa iz ceka bi se moglo što važno dokuciti. A pokraj groblja imaju nekolpika velika mramora. Malo dalje od tijeh razvalina imade lijepo istesan kamen za koji seljaci pripovjedaju da su ga tri nuta nosili uzidati u bosansku cupriju i da se sva tri puta sam povrac'o. Niže Crkvina nalazi se u njivama prema Rogacicima voda zvana Grkovica, drukcije Grkova cesma, ljekovita radi groznice. Od Crkvina, odnosno te razvaline, sjeveru kosom pošavši zove se jedan brežuljak Vinograd i narod pripovjieda da su tuj bili vinogradi kad je crkva na Crkvinama bila. Iz r

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje