jevero-zapadno od Stoca 3 sahata daleko, nalazi se selo Dabrica, spada kotaru stolackom u Hercegovini. Kroz polje tece rjecica Radimlja, koja izvire u Udrešnju (kot. Nevesinje). Tok joj je 7 sahata, a utice u Bregavu, u Vidovu polju, južno od Stoca. Ljeti presuši, a zimi je vrlo valovita, tako, da se može covjek utopiti. Tako je pošao Oemanbeg Maric prije 80 godina da prede na hatu preko nje , ali voda izvrne i njega i hata, te se utope. Seljani ga pošlje izvade i sahrane kraj obale, a blizu cesme Zloglava, de mu se i sad grob nalazi. U cijeloj Dabrici ima 72 vrela, koja nikad ne presušuju. Dabrica se dijeli na šest mahala i to : Bracici, Maricin gaj, Brijeg, Miljanovica, Dabrica n Šcepankrst. Mahala Bracici, dobila je ime po nekakvu banu Bracicu, koji je u njoj živio; u toj mahali ima osim vrela i jedna cesma. Mahala Maricin gaj, dobila je ime, po Marici svojti Nine od Koštuna. U ovoj se mahali nalazi: Zborna glavica, de su se sastavljali i zbor cinili; Topola njiva, de je Topal-paša poginuo; Gradac njiva, zove se ovako, što je prema gradu; Straževica, zbog toga što je tu straža bila. U mahali, Margaj ima voda; Zloglav cesma i Lokvice vrelo. U mahali Brijeg, ima voda: vrelo Zenica, Ocelja cesma, Crnionik vrelo. Osim toga ima blizu 30 starih grobnica, a prica se, da je u ovoj mahali prije kamen izradivan za grobnice. Mahala Miljanovica, zove se zbog nekakve Milice, svojte Nine od Koštuna. Od voda ima Pištetavrelo, Cerovaci-Sarajlica vrelo. Mahala Dabrica. U njoj se nalazi džamija koju je gradio Seferaga Begovic godine 1019. po muh. racunu — Hedžeri. Ima dakle 284. god. Sada joj je srušena munara. Vode su: Višnjica cesma blizu džamije, cesma Vasilj, kraj vinograda u strani, vrelo na bari, Vrba vrelo, Markovo vrelo, Perucica vrelo i Grabovnik. Mahala Šcepan-krst. Na istocnoj strani — u njoj se nalazi oko 50 grobnica i ima mjesto Crkvine, de je bila crkva. Mahala Šcepankrst dobila je ime zbog Šcepana vojvode Nine od Koštuna, koji je tu poginuo, de se i sad na tom mjestu nalazi veliki krst. Od voda ima : Dobrinje, Spionik cesma i Duboko vrelo. Stanovnici se zanimaju obradivanjem zemlje i gajenjem stoke domace. U njoj uspijevaju razna žita i voce, a sadi se i duvan. Stanovnici su svi Srbi, a po vjeri se dijele na troje: isg.pravoslav., rimokatol. i muhamedance. Najviše je rim.katolika, pa pravoslav., a najmanje muhamedanaca. Nose ercegovacko odijelo. Kuca ima 110. Sa istoka je opkoljuje planina Mjedena glava, na kojoj se nalazi velika kamenica, gdje ima vode ; Sa sjevera Sniježnica, Markovac, Crni-vrh, Kremenica. Sa zapada Borojev do; a s juga Gradina i Rgud. U selu na ist. strani, nalazi se stari grad Koštun u komo je bio i živio Nina vojvoda ercega Šcepana, koji se i pošlje pada Ercegovine još 7 godina održo u istom gradu, u prkos sili turskoj. Na nj je udiglo sedam paša, i svih sedam je poginulo. Zap. od Zloglava, a pokraj rjscice Radimlje nalazi se Harem (groblje) od prilike dva jugra zemlje. Po kazivanju, tu leže poginuli, koji su na grad nanadadi, medu kojima je bilo 7 turbeta, gdje su zakopane one pašo, što su tu izginule. Sada so nalazi samo jedno turbe; zbog toga što nije bilo ogradeno, kao što je danas. Sila mu turska nije mogla ništa, zbog toga, što je bila dosta dobra tvrdava; jer se u grad može uleci samo sa zapadne strane, a ostale tri strane okružene su velikim liticama i provalijama, tako da imaju litice u visinu do 300 metara. Sa ist. strane u ligicama nalazi se bezdan, odakle je Nina u grad na cekrk vodu iznosio i salijevao u bunar, koji se u gradu nalazio, a sada se za nj ne zna. Mnogi su prokopavali da nadu bunar, neke li u njemu novaca biti, ali uzalud. Jedan put, jedna muhamedanska žena, cuvala je stoku svoju, pa u gradu zaspi. Spavajuci usni, kako joj vuci udariše u ovce, ona se prene i potrci da vidi, kad na sred grada bunar, a u njemu svakojakijeh nakita, pa zabrinuta za ovcama, potrca da vidi ovce. Kad vide, da nema vuka, vrati se bunaru, kad, ali bunara nema ! Ta je žena i sad živa i ima joj 100 godina. Kad je grad nacinjen, i ko ga je gradio ne zna se, samo se zna, da je vrlo star. Zid je sav od kamena, pa je — kad se gradio — naljevat pržinom i klakom, pa se stvrdnuo, te je sad tvrde od kamena. Duljina grada iznosi blizu 200 metara, a širina oko 50 met. Visina je u sadašnjem srušenom gradu, što se može po gdje-gdje naci 6 m., a širina sama zida je od prilike 2 met. Oko grada bio je opkop, koji se i sad nalazi. Na zidu nema ni jednog okna za top i pušku, jer su se val.da onda bili strijelama, topuzima, buzdovanima i td. U gradu je bilo 6 kula; dvije kule, koje se nalaze na kraju u rugaevinama svjedoce, da je ispod njih bio podzemni hodnik, kuda se iz jedne u drugu ulazilo. Blizu kula nalazi se duboki zatvor sa des. strane, gdje su zatvarali krivce i zarobljenike. Na ist. strani grada u stijenama, bile su prije cele, kojima se nije moglo saci. Jedan covjek sa nekoliko druga, pode da vadi med. Uzme klašnje, (trubu sukna), sveže se za sukno, a oni ga drugi spuštaju. Pošto je nekoliko izvadio, povice neko iz stijene. „Dosta je"! Na to on vikne: „Hocu još !" — a tada se u jedan put pokaže zmija i pode uza sukno. On uzme nož da presijece zmiju, pa mjesto zmije — presijece sukno, te pane i slomi se. Tako se prica, a ko zna da li je istina. Sa grada je vrlo lijep pogled na sve strane; tamo vinogradi, ovde šenica i jecam, once šuma i t. d. Nina je imao svoje vinograde, koji su bili po sjev. i ist. strani od grada, svs od Šnepan krsta do pod Mjedenu glavu, su blizu 2 sahata daljine. Za potvrdu, da su vinogradi bili, svjedoce loze, koje se i sad na tijem mjestima kao divl.e nalaze; ali kad grožde sazri, slatko je kao i pitomo. U gradu, od kako je došla Austrija u ove zemlje, kopaju rimokatolici svoje mrtve, premda prije nije bilo groblje. Na zap. strani, odmah blizu grada zove se komad zemlje Ljanici, gdje je Nina držao cele. Na juž. strani zovu se njive Dobrici, gaje je bilo