Euharistijski kongres u Zagrebu.

KALENDAR NAPREDAK,

Euharistijski kongres u Zagrebu.

Autori: DRAGAN ČELIK

Katolička će Crkva u Hrvatskoj i čitavoj Jugoslaviji na stranice svoje povjesti zabilježiti dane euharistijskog kongresa kao dane velikog triumfa vjere i duboke euharistijske svijesti. U bijelom Zagrebu okupio se je golem broj katolika iz čitave naše države, a ponajviše iz hrvatskih krajeva, da javno manis festira svoju nepokolebivu vjernost katolicizmu i istinsko štovanje euharistijskog Spasitelja. Zastupani su bili svi krajevi i sve biskupije, a dakako najbrojnije prostrana i velika zagrebačka nadbiskupija. Otkako postoji Zagreb, gotovo da se nijesu našle tolike mase svijeta u njegovoj simpatičnoj sredini. Jedna ideja, jedno duboko uvjerenje okupilo je nepregledni broj katolika svakog doba i staleža na velebno euharistijsko slavlje. Ni putne tegobe, ni trošak, ni druge razne prilike i neprilike ne mogoše spriječiti veličajnu manifestaciju životne snage katolicizma. Ona se je očitovala u jednom svečanom i kolektivnom religioznom zanosu, koji mora svakom imponirati. Stotine tisuća vjernika istih misli, istih osjećajar istih načela, istog najjačeg i najsvetijeg uvjerenja i naziranja na svijet ujediniše se poput prvih kršćanskih legija u jednu nepreglednu armadu najčvršće povezanu najintimnijim vezom, što ga označuju riječi: cor unum et anima una (jedno srce i jedna duša). Duhovno jedinstvo Hrvata-katolika slavilo je najveličanstvenije slavlje u nezaboravnim danima euharis stijskog kongresa. Ono je tih dana dalo Zagrebu posebnor svoje obilježje, ono je kao najčišća emanacija hrvatske narodne duše ujedno predstavljalo sintezu naše prošlosti i pros gnozu naše budućnosti. Stoga je vrijedno i potrebno, da se u kratkim crtama iznese prikaz euharistijskog kongresa u Zagrebu. Kongres se je održao od 14. do 17. kolovoza. Sazvao ga je katolički episkopat, a tehničke pripreme i organizaciju vodio je Središnji odbor u Zagrebu uz pomoć dijecezanskih ods bora i župskih ureda. U srpnju su neke novine kao nepozvani glasnici proširile vijest, da se kongres neće održavati. Demantirao ih je zagrebački nadbiskup i hrvatski metropolita Dr Antun Bauer odlucnim riječima: »Kongres će se svakako održati. Moja je vruća želja, da kongres ispadne što sjajnije i veličanstvenije na proslavu euharistijskog Kralja našega. Tako će se najjasnije očitovati katolička svijest hrvatskog naroda pred čitavim svijetom, i nesavladiva njegova privrženost sv. katoličkoj Crkvi, s kojom je tako tijesno povezan kroz tisućljetnu prošlost, a da bog dade i za svu budućnost. Složno dakle svi na euharistijski kongres u našem dragom Zagrebu!« I odluka i želja hrvatskog metropolite, koji je bio tumač volje i srca svih svijesnih Hrvata-katolika, ostvarena je na način, koji je prešao sva očekivanja. O tom se je uvjerio svaki objektivni i nepristrani posmatrač grandioznih euharistijskih svečanosti. One su započele 14. kolovoza. Toga dana osobito poslije podne kretale su se nepregledne mase kongresista uiicama Zagreba. Dočekom papinskog delegata Msgr. Hermenegiida Peliegrinetti-a, koji je zastupao po posebnom ovlaštenju samog sv. Oca Pija XI., počelo se je razvijati slavlje u Zagrebu. Hrvati iz svih pa i prekooceanskih krajeva u društvu sa ostalim katolicima iz Jugoslavije i brojnim delegacijama Čehoslovaka, Poljaka, Ukrajinaca, Francuza, Engleza i Njemaca prekrili su put od kolodvora do katedrale. Već u Križevcima pozdravili su papinskog izaslanika posebni izaslanici zagrebačkog nadbiskupa, a u Zagrebu u dvorskoj čekaonici sam nadbiskup sa predstavnicima Središnjeg odbora za kongres, te predstavnicima Zagreba, vlasti, svećenstva, katoličkih društava i novinara. Iza nadbiskupova pozdrava prihvatio je riječ gradonačelnik Dr. Srkulj. Na obadva pozdrava uz najveću pažnju svih prisutnih odgovorio je toplo i srdačno apostolski nuncij hrvatskim jezikom. Tada je sjeo s nadbiskupom posipan cvijećem i burno pozdravljen u svečano ukrašenu kočiju, kojom su upravljali nadbiskupski husari odjeveni u svečano odijelo. Oduševljeni pozdravi sa svih strana i zvukovi brojnih glazba pretvoriše čitavu vožnju od kolodvora do katedrale u jedan veličanstveni triumf odanosti i poštovanja prema papinskom izaslaniku. Oduševljenje je kulminiralo na prostranom trgu pred katedra lom. Čitav je prekriven narodom, a pred ulazom u crkvu zauzeo je mjesto sav episkopat, Središnji odbor i mnogobrojni članovi svjetovnog i redovnog klera. Na pozdrav Dr. Dominika Premuša, biskupa i predsjednika Središnjeg odbora opet nuncij odgovara hrvatskim jezikom i u pratnji episkopata, klera i mnoštvo naroda stupa u prvostolnicu. Sa propovijedaonice održao je zagrebački nadbiskup dubokoumni govor o značenju i svrsi kongresa. Iza govora intonirao je na oltaru »Dođi Duše Presveti«. Tim je obavljeno crkveno otvorenje kongresa. Već prve ove uvodne svečanosti pokazaše, da će se kongres razviti u jednu neviđenu vjersku manifestaciju. Nuncija je pozdravilo preko 1(X).000 ljudi. Do kasno u večer pridolazile su neprestano nove grupe hodočasnika. Zagreb ih je primao u svoju sredinu toplo, srdačno i oduševljeno sav u sjaju i rasvjeti. Osobito se ističe veličanstveno osvijetljena katedrala, koju sa vitkim zvonicima osvjetluje bezbroj žarulja i mlazovi od preko dvadeset reflektora. Prvi dan kongresa. U petak 15. VIII. trebalo je obdržavati zajedničku pričest djece u prostranom nadbiskupskom vrtu. Nažalost ova točka programa morala se je promijeniti radi kišovitog vremena, pa je obavljena pričest djece napose u svakoj župskoj crkvi. U 8 sati služio je nadbiskup svečanu misu u prvostolnici u prisutnosti nuncija i episkopata. Pojačani zbor katedrale zadivio je mnogobrojne vjernike skladnim pjevanjem. Nešto iza 10 sati u velikoj dvorani Zagrebačkog Zbora otvoren je kongres i prvo zborovanje na vrlo svečan način. Prisutni su nuncij, episkopat i strane delegacije. Pred dupkom punom dvoranom hodočasnika otvara predsjednik Središnjeg odbora Dr. Premuš kongres, pozdravlja sve prisutne i govori o značenju kongresa. U sporazumu sa zagrebačkim nadbiskupom imenuje predsjednikom kongresa g. Frana Kukuljevića, velikog župana u miru. Predsjednik pozdravlja najprije američke, gradišćanske i istarske Hrvate, delegacije bratskih slavenskih naroda Čehoslovaka, Poljaka, Ukrajinaca, delegaciju Francuza, te predlaže brzojavne pozdrave Sv. Ocu Papi Piju XI. i Njeg. Velič. kralju Aleksandru. Delegati iz inozemstva svaki u svom jeziku pozdravljaju kongres. Ispred gradišćanskih Hrvata govori Ignac Horvat, svećenik i književnik, u ime česke delegacije Vladimir Zamynkal, urednik »Našinca« iz Olumuca, u ime Poljaka Msgr. Leopold Bilko, u ime Slovaka trnavski biskup Dr. Jantauš, u ime Ukrajinaca potkarpatski biskup Dr. Pavao Gojdič i u ime Amerikanaca biskup Dr. Noll. Uz najveću pozornost i prekidan frenetičnim pljeskom saslušan je govor predstavnika francuske delegacije, narodnog poslanika iz Bordeauxa, abbea Daniela Bergey. Na to uzimlje riječ Dr. Stjepan Bosanac, rektor visoke pedagoške škole u Zagrebu, te predaje o temi: »O vjerskoj n a s t a vi u školama.« Najvećom stručnjačkom spremom obrazlaže potrebu vjerske obuke u školama. Moralnost je prvi i zadnji cilj odgoja. Prave moralnosti bez vjere ne može biti. Stoga je vjerska obuka najizvrsnije odgojno sredstvo. Odstra njivanje vjeronauka iz škola upravo u odgojnom pravcu urađa negativnim rezultatima. Ovo stanovište učeni predavač obrazlaže nepobitnim nutarnjim i vanjskim dokazima pozivljući se na najpriznatije svjetske pedagoge. Iza toga je govorio biskup krčki Dr. Josip Srebrnić kao predsjednik permanentnog odbora za priredbu euharistijskog kongresa. »Hoćemo Boga u dušama, javnosti, školi, zakonodavstvu i u državi. To je uzvišeni zadatak svih euharistij skih kongresa na svijetu. Oni uvijek promiču mir i ljubav. Bogu se molimo, da država bude sagrađena na temelju pravednosti i slobode, što pripada po Božjem zakonu i što odgovara životu staleža i naroda do njihovog napretka. To je težnja i ovog velebnog kongresa. Društvo s Bogom — završio je govornik — jest zalog, da nijedan narod neće propasti, doklegod je u društvu s Bogom.« Tim je bilo zaključeno prvo svečano zborovanje. Poslije podne održavala su se razna zborovanja za pojedine grupe kongresista. U dvorani »Katoličkog Kasina« održali su nekoji svjetovnjaci i svećenici konferenciju o t. zv. »bijeloj kugi.« Čitavo je ovo pitanje svestrano pretreseno i stvoreni su zaključci, kako će se pristupiti svestranom rješenju ovog velevažnog narodnog pitanja. Na večer u 61/2 sati bile su u svim crkvama propovijedi o temi: »Marija i Euharistija.« Drugi dan kongresa. Drugi dan kongresa prošao je u svečanom raspoloženju kao i prvi. U Zagreb stizavaju novi hodočasnici. Oni iz bliže okolice Zagreba dolaze u procesijama pjevajući skladno crkvene pjesme. Svi su vlakovi prepuni novih hodočasnika. Po računu »Jutarnjeg Lista« toga dana nalazilo se u Zagrebu 120.000 kongresnih učesnika iz provincije. U 8 sati u jutro održane su u svim crkvama propovijedi o temi: »Što češća sv. pričest.« U 10 sati počelo je kao i dan prije javno zborovanje u Zagrebačkom Zboru. Na početku zborovanja bili su pozdravljeni Albanci iz Jugoslavije, a zatim su slijedili najavljeni referati. Kao prvi referent govori rektor hrvatskog sveučilišta Dr. Josip Belobrk o temi: »V j e r a i z n a n o s t.« Predavač govori o odnošaju između vjere i znanosti i o harmoniji, koja mora između njih vladati, jer im je temelj i izvor istina, a Bog je tvorac i početnik svake istine. Za vjerskim istinama stoji auktoritet Božji i stoga vjera može i mora da buds regus lativ našeg znanstvenog spoznavanja u nekim slučajevima. Vjera je budni čuvar znanosti, ona je vodi i upućuje putem istine. Ljudska nevjera nije osnovana na umskim spoznajama, nego izvire iz vrela strasti i slabosti ljudskih, iz zlih težnja pokvarene naravi. Crkva je u svim razdobljima povjesti bila majka znanosti i nauke, te tako praktično dokazala, da je moguć sklad između znanosti i vjere. Temeljito i stvarno predavanje rektora sveučilšta, primljeno je od svih prisutnih s najvećim odobravanjem. Drugi referent, profesor ljubljanskog sveučilišta Dr. Viks tor Korošec razvija temu: »Euharistija i svjetski m i r.« Ćovječanstvo teži za mirom. U današnje doba osobito pitanje svjetskog mira bez prestanka je na dnevnom redu. Euharistija je najsigurniji zalog međunarodnog mira. Treće predavanje Msgr. Dr. Franje Bulića: »Euharis stijski spomenici u hrvatskim krajevima« također je saslušano najvećom pozornošću. Slavni arheolog poznatom stručnom spremom iznosi i tumači najstarije euharistijske spomenike, koji se nađoše u našim krajevima. Pris sutni su pažljivo saslušali simpatičnog starca učenjaka nagradivši ga dugotrajnim odobravanjem. U 4 sata poslije podne nastavljeno je i zaključeno javno zborovanje. Ispunjeno je predavanjima sveučilištarca grofa Petra Pejačevića »Euharistija i katolička mladež« i profesora Petra Grgeca »Euharistija i katolička obitelj.« Na svršetku zborovanja oduševljeno i jednoglasno pri-hvaćene su rezolucije kongresa. Na večer u 8 sati priređen je veličanstven vatromet na igralištu »Concordie.« Preko 25.000 gledalaca na samom igra lištu, a mnogo veći broj na čitavom prostoru oko igrališta s udivljenjem je pratio prekrasne pirotehničke izvedbe. Prikazano je oko 800 raznih figura. Za vrijeme vatrometa sviralo je pet glazba. Nažalost tom se je zgodom dogodila velika nesreća. Teretni je vlak naletio na gomilu gledalaca na željezničkom nasipu izvan igrališta, pa je nastradalo životom 5 osoba, a više ih je ranjeno. Treći dan kongresa. Treći dan kongresa razvio se je u veličanstveni triumf Euharistije. Iza kišnih dana vedrina neba i blago sunce po zdraviše zaključni dan kongresa nedjelju kao pravi Gospodnji dan. Još toga dana stižu u Zagreb u veiikom broju novi hodočasnici osobito iz okolišnih župa. U noći od subote na nedjelju obavljeno je u svim crkvama noćno klanjanje sa svečanom misom polnoćkom. U jutro rano digao se čitav Zagreb na noge. Oživio je poput mravinjaka. I gosti i građani se spremaju, da prisustvuju pontifikalnoj sv. misi. U uzornom redu kreću se pojedine grupe pod svojim barjacima prema Jelačićevom trgu na sjevernoj strani trga podignut je visok i prostran podij s ukusnim oltarom i velikom slikom Srca Isusova. Oko 9 sati ispunjen je čitav trg i sve pokrajne ulice pobožnim narodom grupiranim po biskupijama, dekanatima i župama u krasnim i šarolikim narodnim nošnjama pod crkvenim zastavama. Naokolo su prozori na kućama iskićeni sagovima i cvijećem. U 9 sati dolazi iz nadbiskupskog dvora povorka svećenstva sa svim biskupima i papinskim legatom, koji je otslužio sve čanu pontifikalnu misu. Pod misom je pjevao veliki mješoviti zbor Matzovu hrvatsku misu pod ravnanjem profesora Fallera, Poslije evanđelja izrekao je nadbiskup Dr. Bauer divnu pro povijed o temi: »Euharistija, čvrstoća vjere, zalog crkvenog jedinstva i snaga narodnog života.« Ovu propovijed, kao i sva druga javna predavanja, govore i pjevanje na euhaistijskom kongresu prenosilo je po zagrebačkim ulicama 70 radio telefonskih zvučnika, koji su bili postavljeni na svim glavnijim mjestima. Poslije mise podijelio je papinski legat papinski blagoslov. Iza odlaska episkopata na trgu je sakupljeno mnoštvo otpjevalo nekoliko pobožnih i rodoljubnih pjesama i zatim pošlo u stanove, da se pripravi za popodnevnu procesiju, koja je bila kruna i vrhunac svečanosti. Procesija je krenula u 21/2 sata poslije podne po utvrđenom programu od prvostolnice kroz zagrebačke ulice, te je završila kod oltara na Jelačićevom trgu. Čitava procesija poput goleme rijeke kreće se u uzornom redu. Svaka grupa pod svojim barjacima pjeva crkvene pjesme ili glasno moli. Zvukovi svih zagrebačkih zvona sa zvukovima 60 glazba i pjevanjem nepreglednog mnoštva stapaju se u divnu, nečuvenu melodiju. U procesiji je učestvovalo oko 100.000 ljudi, dok ih je i dvostruko više pravilo špalir na ulicama. Sve su kuće iskićene sagovima, cvijećem ili gorućim svijećama. Oko 6 sati stigli su i zadnji redovi procesije na JelačLćev trg. Na oltaru je nadbiskup Dr. Bauer izmolio posvetnu molitvu hrvatskog naroda euharistijskom Srcu Isusovu, koju je za njim opetovalo čitavo golemo mnoštvo. Iza toga je papinski legat podijelio blagoslov sa Presvetim Otajstvom i tim zaključio kongresne svečanosti. Narod je ostao na trgu i otpjevao nekoliko crkvenih i hrvatskih rodoljubnih pjesama. »Obzor« od 19. VIII. veli: »Nipošto neće biti pretjsrano ustvr; diti, da je što u špaliru, što u povorci na jučerašnjoj povorci sudjelovalo oko četvrt milijuna ljudi.« Zagrebačka je štampa u većini donosila izvještaje o kongresu i objektivno ocijenila njegovu važnost i značenje. Od dnevne štampe ističs se na prvom mjestu katolički dnevnik »Hrvatska Straža«, koja je posvetila kongresu najveću pažnju. Izdala je i posebni euharistijski broj na 48 stranica sa aktueL nim i stručno obrađenim gradivom. I izvještaji »Obzora« i »Jutarnjeg Lista« bili su iscrpni, vjerni i tačni. »Jugoslavenski Lloyd« u broju od 17. VIII. piše među ostalim o euharistijskom kongresu: »Euharistijski kongres je jedna manifestacija rimokatos ličke Crkve, a to je od naročite važnosti. Što je katolička Crkva, o tome treba naročito voditi računa. Jer, ona je bez ikakve sumnje po svojoj silnoj organizaciji i gvozdenoj disciplini, vjekovnim tradicijama, moćnim uplivima i bezbrojnim jakim vezama, po svojoj vrlo sposobnoj i okretnoj diplomaciji — najveća velevlast u svijetu.....Ona je dakle jedan golemi svjetski faktor, s kojim se mora mnogo računati.« I zagrebačka »Slobodna Tribuna« u uvodniku od 22. VIII. priznaje: »Euahristijski kongres, priređen s tolikim sjajem i pompom, protekao je u nizu impozantnih manifestacija, koje su ostavile dubok utisak i na učesnike i na posmatrače. Kongres je očigledno dokazao i moć episkopata s klerom i snagu crkvene organizacije i neodoljiv uticaj vjerskog odgoja na najšire slojeve narodne. Crkva bez sumnje ima legitimno pravo, da ovakovim manifestacijama širi duh religioznosti, utvrđuje svoj položaj u narodu i podiže svoj ugled prema svima faktorima javnoga života. A nastojeći da na ovako sugestivan način učvrsti i etička načela kršćanstva, ona čini veliko djelo, koje zaslužuje nepodijeljeno priznanje svih društvenih redova, bez obzira na njihovo gledanje na svijet.«

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje