Izboru i spremanju sjemena za sijanje.

SARAJEVSKI LIST,

Izboru i spremanju sjemena za sijanje.

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

3.Za uspješno sijanje nije dovoljno da se samo od požnjevenog sjemena izbere najbolje i najjedrije, već na njivi, kao što je navedeno valja imati i naročiti prostor na kome će se takvo sjeme i naročito proizvoditi. Ko bi na pr. gajio strvna žita na zasebnom parčetu zemlje no tako, da su ova poregje u vrste posijana, i da se biljke brižljivo plijeve praše, taj bi odista dobio krasno sjeme za sijanje jer bi bilo i najjedrije i najteže. 4.Sjeme na vlatu ili stabljici ne smije biti prezrelo, i do sijanja treba ga,što bolje čuvati. U prirodi zasijavanje vrši se u doba kad sjeme sazri. Tada sjeme opadne na zemlju, pa se često još i šušnjem pokrije. Sjeme, koje po prirodi klija još one je¬seni kad sa biljke opadne, uskoro nabubri i klija odmah poslije prve kiše, a ono sjeme, koje po svojoj prirodi klija tek na proljeće, i ako je inače u vlažnoj zemlji, kod njega se taj proces i ne primjećava. Do to doba sjeme je kao mrtvo, uspavano, jer mu se klica ne budi. Mi vrlo često previgjamo ove pojave što se vrše u prirodi, pa obično dugo čuvamo sjeme na suhim mjestima, a tijem naravno prinosimo, da sjeme mnogijeh biljaka klija sporije i mučnije. Za to sjeme treba za kratko vrijeme čuvati u suboti, pa ga što prije sijati. Iskustva, koja su se ovdje ondje dobila, kao da je Starije sjeme izvjesnih biljaka bolje sijati, nego mlagjč, u najviše prilika osno¬vana su na obmani. Tako na pr. tvrdi se, da se duhan ne će izroditi, kad se sije desetogodišnje sjeme, ali takvo sjeme sporo će. Samo jednogodišnje duhansko sjeme klijaće kao što treba, a starije nići će uvijek lošije. Naučnim posmatranjem nije dokazano ni ono mišljenje, da se iz starijeg sjemena lubenica i krastavaca dobija veća žetva, nego li iz jednogodišnjeg sjemena ovijeh biljaka. Ima i takvog sjemena, koje ne će da klija, ako se čuva u suvoti. Tako na pr. sjeme od jabuka i trešanja klijaće najbolje samo tada, ako se posije odmah čim sazri, inače, ako ne posijano prezimi, niče za 20% lošije, a ako se posije tek drage godine, onda je sjetva nikakva, jer i ono malo biljaka što se vide obično su posve jadne i kržljave. Pošto prema ovome takvo voćno sjeme, koje je okruženo mesnatim dijelovima, mesom, valja po opadanju (sazrijevanju) da se održava u vlažnom stanju, onda je i po sebi jasno, da takvo sjeme treba odmah posijati, ili, ako se sjetva ma zbog čega ne bi mogla da izvrši,onda sjeme treba do sijanja čuvati u navlaženom pijesku. 5.Kad se strvna žita naročito proizvode za sijanje, pa se vršidba ne bi mogla odmah da preuzme, onda žito u snopovima treba čuvati na mjestu promajnom. 6.Vršidbu ovoga žita treba izvršiti mlatilom ih stokom a ne vršećoin mašinom, s toga, što se tada može desiti, da se krupna zrna nagnječe ili da im se pokožica povrijedi, pa kao takva nijesu zgodna da se potapaju u rastvor plave galice radi uništenja spora gljivica, koje prouzrokuju gar, jer galica prodre do klice, te joj ubije moć za klijanje. 7.Ovršeno žito mora se za tijem ovijati i od korova očistiti, pa za tijem čuvati negdje na suhom, ali promajnom mjestu, u tankom sloju, koje od vremena na vrijeme i pre¬vrtati. Ogledima je dokazano, da dvogodišnje sjeme pšenice manje pati od gari (sujeti) nego sjeme jednogodišnje pšenice, s toga, što spore gljivice ove bolesti izgube svoju moć (klijavost) poslije jedne godine, a isto tako kad se gaji dvogodišnje sjeme graška i sočiva, ne će imati u sebi žitka. I kod lana pretpostavlja se starije sjeme mlagjem, što se iz njega dobije finije vlakno. Ovo se objašnjiva tijem, što se dužim čuvanjem sjemena oslabi moć klijanja, čim se postiže da biljka raste podjednako, t. j. ne onako bujno, kao iz jednogodišnjeg sjemena. 9)Pri izboru sjemena valja obratiti pažnju i na klijavost sjemena, a ova je kod različnog sjemena različna. Neko sjeme mora se posi¬jati odmah pošto sazri pa da nikne, a neko naprotiv može se više godina čuvati, pa će ipak nići. Sjeme ne će nići kao što treba u slučaju: a)kad jo usjev sregjen po vlažnom vremenu, ili, kad je sjeme čuvano na vlažnim i nepromajnim mjestima; b)kad je sjeme čuvano na toplim mjestima, na pr. pored vatre ih peći; i c)kad je sjeme staro. (Nastaviće se.)

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje