Priprema sjemena

SARAJEVSKI LIST,

Priprema sjemena

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

„Kakvo sjeme takav rod“. Izmegju ostalih poslova, kojima je vrijeme u ovo doba godine, spada kao najvažnija i priprema i nabavka sjemena za proljećnje sijanje. U najviše slučajeva korisnije je, da svaki poljoprivrednik proizvodi sam sjeme, koje i koliko mu je za sijanje potrebno. Ako se pri proizvodnji sjemena postupa s onom pažnjom i brižljivošću, koja je pri tom potrebna, to može svaki da proizvede isto tako dobro, i za domaće prilike često i mnogo upotrebljivije sjeme, no što se može sa strane nabaviti. Ako se naročito obrati pažnja na izbor vrste zemlje, koja dotičnom usjevu odgovara, izbor podesnog mjesta, način sijanja, njegovanja i žetve, može se računati, da će se moći dobiti svagda bolje sjeme. Sto neka mjesta i krajevi daju neko čuvenije sjeme, koje se više traži, pored nevoljnijih vegetacionih prilika, treba poglavito tražiti uzroka u većoj pažnji, koja se obraća na kulturu (gajenje) biljaka za sjeme i na sjeme samo. Ako imamo manju potrebu u sjemenu, treba za sjeme odabirati ona mjesta na njivi, na kojima su se biljke najbolje i potpuno razvile; ako li nam pak treba veća količina, onda treba naročito za to njive odabrati, pa ih marljivo obraditi i pogjubriti. Kod nekih biljaka, kao: duvana, repe, kukuruza i dr. od kojih se i malom količinom sjemena može zasijati srazmjerno velika površina, obraća se pažnja više na pojedine strukove. No, kako svaki usjev ima svoju zemlju i podneblje pod kojim najbolje uspijeva, to, ako ovi za neki usjev nijesu pogodni, i pod najbrižljivijim gajenjem ne može se dobiti dobro sjeme. Za takva mjesta umjesno je nabaviti sjeme sa strane, ili kako se kaže: mijenjati sjeme. Nešto veći troškovi oko ovoga, uvijek se dobro naknagjuju, jer od takvog sjemena se dobija i veći prinos. No, treba znati, da strano sjeme, ma da u početku daje više rožđa no domaće vremenom izgubi od svojih osobina, — neko prije neko poslije, ali obično za 3 do 4 godine, — pa se od domaćega skoro ni u koliko ne razlikuje. Isto tako, ako se sjeme u opšte može jeftinije dobaviti sa strane, nego što bi ga poljoprivrednik sam mogao proizvesti, pretpostavlja se kupovno sjeme domaćemu. Ovakav je slučaj ponajviše kod: sjemena od djetelina, trava, povrća i.t.d. Pri nabavci stranog sjemena u. opšte treba se u glavnome rukovoditi ovijem obzirima i tražiti sorte: 1. koje ranije sazrijevaju; 2. koje bolje ođoljevaju zimi, mrazu, suši, bolestima i poleganju; 3. koje su boljeg kvaliteta u opšte, a i ranije. Od svijeh usjeva najpotrebnije je mijenjanje sjemena kod: kukuruza, krompira, lana. konoplje, pšenice. raži i ječma. Prve pogodbe za dobro sjeme jesu: da je sjeme zrelo, jedro i teško. Da sjeme bude potpuno zrelo, treba usjev, namijenjen za sjeme, malo docnije žnjeti, no što što je pravilo za plod, koji je odregjen za prodaju. Jedro i teško sjeme poznaje se već, kad se na ruku uzme. Mnogi radi toga mjere sjeme, i to naobičnije čine to na zapreminskom aparatu, koji pokazuje težinu sjemena od 1 hektolitra. Staro sjeme takogjer nije za sijanje, jer od ovakoga mnogo ne klija, te nam usjev ostane naređičav. Kako smo više puta prinugjeni da upotrijebimo sjeme, koje ne odgovara ovijem pogodbama, to je vrlo potrebno da se sjeme ispita, — naročito u pogledu na njegovu klicavost. Radi toga se sjeme može potopiti (za 24 sahata) u vodu, u kojoj je sipano nekoliko kapi solne kiseline (a može i bez ove) ili mjesto toga u krečnu vodu, pa se onda izvadi i metne na tanjir izmegju dvije vlažne krpe, pokrije mušemom i primakne blizu zagrijane peći, ili drži u kakvoj odaji, gdje je toplota od 18 do 20° C. Za 2—3 dana sjeme može proklijati, i onda će se vidjeti, koliko nije proklijalo. Zgodnije se ovo može izvršiti na aparatima za klijanje sjemena, od kojih je najprostiji, pa gotovo i najupotrebljiviji, Nobeov aparat, koji bi zbog njegove jeftinoće mogao svaki iole imućniji poljoprivrednik da ima. Kad uzmemo na um, da nam u dobrom sjemenu leži. po gotovu. sva budućnost ljetine, to je ovaj izdatak neznatan, prema koristima, koje su s njime vezane. Ni jedan poljoprivrednik, koji vodi računa o uspjehu svoga rada, ne treba da sije sjeme prije no što bi ga. ma na koji način, stavio na probu. Pored klicavosti, traži se od sjemena i da je čisto. Ni čim se tako ne unosi korov na njive, kao nečistim sjemenom, u kome ima sjemena od razne urodice i trava. Osim toga u sjemenu ima i raznih primjesa: gjubreta, zemlje, pijeska, kamenčića i t. d. koje više puta nesavjesni prodavci i dodaju sjemenu, samo da bi ga bilo više i da je teže. Prije sijanja treba sjeme i od ovoga očistiti; to se radi u malome, i kad je sjeme skupocjenije, trijebljenjem rukom, kad je količina sjemena veća — vijanjem na vjetrenjači (Bakerevoj) i čišćenjem na čistilici (trijeru). Posljednja uklanja i sve prelomljeno i šturo zrnevlje, koje ostane u sjemenu poslije vijanja. Za to niko ne treba da propusti a da sjeme, prije sijanja, ne propusti kroz čistilicu, jer ovaj mali trud nagragjuje docnije znatno većim i čistijim rodom. (Svršiće se)

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje