Zalijevanje i drugi baščenski radovi.

SARAJEVSKI LIST,

Zalijevanje i drugi baščenski radovi.

Autori: A.E.

(Kraj.) U proljeće i s jeseni mora se izjutra zalijevati, a ne s večera s toga, što iza polijevanja nastaju topliji trenuci, ali ne oni žestoki kao u ljeto, i koji vrlo blagodjetno utječu na poljeveno povrće. Naprotiv u ovo doba godine ako zalijevamo povrće u veće, nastaju hladnije noći zbog koje (noći) a i one vode, kojom smo zalijevali, koja je u toj hladnoj noći još hladnijom postala, povrće može sa svijem od hladnoće da propadne. Zalijevati se može i obdan, ali samo na oblačnom vremenu — ako je nužde i ako se nadamo, da pokraj svega toga kiše hiti neće. Kakvom vodom valja zalijevati? Voda za zalijevanje je najbolja kišnja, barska ili i bunarska (iz studenca) ali ustojana. da je najmanje u kakvom buretu ili bazenu stajala bar 24 sabata. Danas se u većim baščama zidaju cementom bazeni u zemlji poširi i iz studenca šmrkom ,u ovaj navuče voda. da izagje iz nje ona studen, i poslije spomenutog vremena upotrebljuje se za zalijevanje. Kakve treba da su poljevače? Poljevaca je suci, Kojim vodu grabimo za zaljevanje, to može biti ma kakav, no onaj dio, kroz koju vodu propuštamo na povrće mora biti za ovaj posao udešen. Obično se meće ruža ili duga cijev; na obadva ova dijela nalaze se sitne isprebijane rupice kroz koje voda u vidu tankih mlazeva teče, kad prignemo cio sud nad povrće. Sto su ovi mlazevi tanji i regji u toliko su bolji, makar što sa takom spravom duže vremena trebamo da jednu leju zalijemo. Takovi mlazevi ne udaraju jako u zemlju i ne sabijaju je, a to je vrlo velika dobit od poljevače. Mlazevi prvo treba da poteku gore pa onda da sami padaju dolje, a ne da ih snaga vode iz suda odmah upravlja na zemlju, jer su u ovom slučaju mlazevi mnogo jači i ne djejstvuju ni na biljku ni na zemlju onako dobro, kao kad sami svojom sopstvenom snagom padaju od gore dolje. Na završetku ovoga govora o zalijevanju povrća moramo spomenuti, da ima nekih baštovana, koji jako brane poludnevno zalijevanje t. j. zalijevanje oko podne, navodeći glavni uzrok, da se u to doba zalijevanjem povrće osvježi onom vlagom koju zalijevanjem pružamo na njega. Istina vele, da u to doba valja zalijevati vrlo slabim, a tako isto i vrlo rijetkim mlazevima — koji jedinu tu cijelj imaju da osvježe povrće. I ako neki to preporučuju, ipak nije u praksi dokazano, da je ovaj i ovakovi rad i uspješan. Rasadu od kupusa i patlidžana pa i od drugog povrća najbolje je vrijeme a i najzgodnije je da se u kišovito doba rasagjuje. Iza rasagjivanja odmah je valja dobrom vodom malo zaliti, da se zemlja oko nje sljubi, a i inače kad god je malo jača suša valja da se zalijeva; to isto zahtijevaju paprike, krastavci, španać, rotkve i t. d. kad su posijani da prije niknu i izrastu, a ne propadnu sjemenom u zemlji. Uz ove poslove dolazi i brižljivo plijevljenje, kome ne treba odregjivati vrijeme, kad treba ovaj posao da se svršuje, nego kad god se potreba ukaže, valja korov i travuljinu čupati korijenom iz zemlje da ne zatire svojijem rastom drugo bilje i nužno i potrebno nam povrće. Iza plijevljenja dolazi okopavanje ili prašenje i podgrtanje. ("D. L.“) A. E.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje