Šta da se radi s promrzlim voćnjacima?

SARAJEVSKI LIST,

Šta da se radi s promrzlim voćnjacima?

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

Ovdje donosimo člančić, koji će dati pouke šta treba činiti sa voćkama, koje su zimus od jakoga mraza stradale. Da progovorimo najprije o voću u opće pa ćemo onda preći i posebice na svaku vrstu voća. Najbolje je i najpametnije ostaviti voćku do marta i aprila pa bome i do maja ne dirnutu. Ne treba je kresati i sjeći dok se tijem dugim čekanjem ne uvjerimo, da li je još živa ili sa svijem promrzla i uginula. Nadamo se da su svi koji imaju voćnjake i kojima su voćke od mraza stradale tako i činili, jer vrlo dobro poznajemo oklijevanje u radu, koje je u ovoj prilici na svome mjestu. Ma da u prvo vrijeme izgleda da je voćka sa svijem propala opet se ne treba zatrčati pa je iz korijena izvaditi, jer ako bi baš i cijelo stablo promrzlo ostaje korijen sa jakim i utvrgjenim žilama, iz koga će izbiti jaki izdanci, koji će dati mnogo brže snažnu voćku, nego mlada na novo usagjena voćka, koja treba tek da se primi i ukorijeni. Razumije se da ovo vrijedi za voće, koje je u korijen kalemljeno i koje će iz korijena izbiti blagorodnu voćku. Ali baš i ako ne bi bilo blagorodno voće, nego bi iz žila izbila divljaka, može se korisno upotrijebiti ako se na njoj nakalemi blagorodna voćka, koja će snagom ukorijenjenih žila biti mnogo jača nego kad bi se iznova sadila. Ova zima i ako je bila jaka ipak nije mogla na starijem voću uništiti ni jače grane a kamo li deblo, pa za to treba sa vagjenjem voća počekati, jer je lakše trpjeti u voćnjaku suhu voćku nego se izlagati trošku oko vagjenja stare voćke i podizanja nove. Mnogo puta izgleda neka voćka sa svijem promrzla i propala. Dok se drugo voće okitilo lišćem i cvijećem, ona stoji gola i suha da je žalosno pogledati. Ali u drugoj polovini aprila i početkom maja pokažu se na njoj zelena najedrala mjesta na kori i ona istjeruje male kržljave izdančiće, koji će druge godine bujno porasti i donijeti ploda. Ja sam bio očevidac kako su promrzli orasi u Jagodini 1888. god. polako se povraćali i pokazali života, poslije jake zime. Da su ljudi tada bili nestrpljivi i posjekli ili izvadili ih rano u proljeće, morali bi godinama čekati na rod njihovih izdanaka ili na novo posagjenoga oraha. Najvećom stradaju od mraza breskve i kajsije, po tom orasi, šljive, kruške, a najmanje jabuke. Košticavo voće se teže od mraza oporavlja pa ipak i njega ne treba odbaciti ako ma najmanje života pokaže, jer će ono do godine za cijelo roditi a može još i ove godine donijeti koji plod. Sve grane na breskvi ili kajsiji treba ostaviti ako su ma najmanje zelene, i sjeći samo ono što je sa svijem suho. To isto vrijedi i za šljive, trešnje, višnje ako su i one od mraza stradale. Kruške i jabuke, ne treba smatrati za propale, ako im je samo ostao ne dirnut unutrašnji dijel kore — lika — na granama. Takve grane će se podmladiti i rodiće. Čak nerodne voćke počnu uslijed promrznutosti ragjati. U opće sve smrznuto voće treba kresati tek u martu ili u aprilu. Upravo onda kad počne kretati sok pa se pokaže koje su grane i dijelovi voća promrzli, a koji pokazuju još života, što se poznaje po zelenoj kori i najedravanju pupaka. Kresati treba do zdravoga drveta.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje