Zalijevanje i drugi baščenski radovi.

SARAJEVSKI LIST,

Zalijevanje i drugi baščenski radovi.

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

Nije dovoljno samo bašču znati dobro udesiti i podijeliti na partije i leje i prema ovijem udešenim i povrće zasijati, nego uz to so sve još moramo brinuti da dobro napreduje i uspjeva. U tu veliku brigu spada i zalijevanje povrća. Prekomjerno zalijevanje povrća često više škodi nego što koristi; jer bi to povrće u suši bar životarilo, a ovako je sa svijem propalo. Naprotiv poduže kiše već manje su škodljive. Ušljed prekomjernog zalijevanja ne samo da povrće u korijenu i žilama počne da trune, nego se i ona gornja površina zemlje, osobito u toplim i žestokim danima, tako okore i stvrdne da u svakom pogledu u toj mjeri stegne biljku, da joj je sasma nemoguće rastiti, razvijati se i napredovati. U sušnim danima zemlju tako valja zalijevati. da se voda u jednoj mjeri procijedi kroz zemlju i do sviju žila u jednakoj mjeri dospije i blagotvorno utječe na ove. Cesto ćemo moći da čujemo: „Ja ne znam šta je to, baš zalijevam pa nida se makne u rastenju.u Ovaj se rad može prosto da nazove bezuspješnim polivanjem, ali nikako uspješnim zalijevanjem. Pri nevjestom zalijevanju gornja se površina zemlje sabije i u tvrdu koru pripče«?,. zbog čega se poljevena voda razlijeva na sve strane, a tamo ne će da prolazi i prodire kamo bi mi htjeli da dospije. Pa to ćemo isto doživjeti i kod čestog i slabog zalijevanja, kad prosto poljevačom pretrčavamo preko leje. U svaki put mlazovima zemlju sabijamo, zemlja se stvrdnjava i okoreva dok se sa svijem na pošljetku u tvrdu koru ne uhvati. Tijem smo opet došli do onog, od čega nam se baš čuvati trebalo. Slabim zalijevanjem tek se za neko i to vrlo kratko vrijeme samo vrlo slab sloj zemlje ovlaži, u kome se nalaze one baš nepotrebne žilice, tako zvane rosne žilice, koje nijesu biljku u stanju ishranjivati, nego još hranu od biljke pljačkaju pa se tom ukradenom hranom one izdržavaju. Vlage i hrane treba donjim žilama, dakle ovima treba priliku pružiti, da osjete blagodat od dobrog zalijevanja. To ćemo pak postići ako prvo rjegje zalijevamo, ali onda dobro i sa dosta vode, i da ta voda i do donjih žila prodre, a to će biti, kad pred zalijevanje zemlju na lejama megju povrćem okopamo — udesimo je, da je propusna, da voda može dolje da prodire, a ne da se po leji na sve strane razlijeva. Da bismo to i ostalo mogli postići, moramo se pridržavati nekih pravila, koja ćemo evo ovdje u kratko da izložimo. Kad treba da zalijevamo? U ljeto kasno u veće, a nikako u jutru, a još manje preko dana kad žestoko sunce pripeče, jer tada će se i voda prije ispariti i zemlja većma na površini svojoj stvrdnuti, te tijem ćemo baš samu cijelj promašiti. (Svršiće se).

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje