Bilješke.

SARAJEVSKI LIST,

Bilješke.

Autori: TEŽAK

Profesor Merker o čuvanju žita u žitnici. Pošto se žito ovrše, sredi i u žitnicu saspe, ono se ponovo počne znojiti, onako kao kad je bilo u plevnama; tada se razvija neki osobiti miris, koji kao da proizlazi od vjetrivih ulja. Što se žito ugrije, posljedica je laganog sagorijevanja čvrstih dijelova zrna, i tada se razvija ugljeni dvooksid. Vjerovatno je, da pri toj pojavi poglavito sagorijeva skrobac, manje već bjelančevina, a najmanje pretiline (mast i ulje). Glavna je zadaća kod čuvanja žita u žitnici, da se žito nikako ne zagrijava, a da se ubrza isparavanje vode. Ovo se najbolje može postići kad se žito u žitnici na tanko saspe i kad se često prevrće, presiplje. Po ogledima, koje je činio A. Munz. mnogo se više gubi na žitu, kad ono leži na otvorenom mjestu, nego na zatvorenom, gdje vazduh nema pristupa; tako je kukuruz usahnuo za 16 mjeseci, ležeći na vazduhu 19 procenata više, no onaj u zatvorenim žitnicama. Iz toga se lijepo vidi, kako je korisnije žito čuvati na mjestu suhom, hladnom i zatvorenom, gdje se vazduh ne izmjenjuje. No, u praksi to je teže izvršiti. Sve naše gragjevine, kao visoki hambari, podzemne jame, splos, koji se gore pune a dolje prazne, nijesu dobre, a i vrlo su skupe. S toga je opet potrebno, vratiti se na stare naše hambare, no starati se, razumije se, da se poznate potrebne pogodbe ne izgube iz vida. Glavno je paziti, da se žito prevrće kad je suh i vedar dan, da bi suh vazduh u žito ušao; prevrtanje po vlažnom vremenu više škodi no koristi, jer zrna usisaju vlagu iz vazduha i to u toliko više, u koliko su ona suhlja. Docnije može se normalno, suho žito prevrtati svake dvije, tri, a od decembra mjeseca i četiri nedjelje. Ako poslije jake zime nastupi jugovina, prevrtanje treba odložiti, da se vodena para ne bi na zrnevlju hvatala; tada treba i sve prozore i otvore zatvoriti. Vlažno žito može se osušiti pomoću kreča. Kako se u jednom ogledu sa memljivom raži pokazalo, dovoljno je bilo na 80 tona raži uzeti 1 1/2 tona žeženoga kreča, pa ga u kotaricama metnuti u gomile raži i za 3 nedjelje već raž ie dobila opet lijepi sjaj, memljivi se zadaj izgubio. U žitnici žito iščezne prve godine na 100 hektolitara tri, a starije samo jedan i po. Kako treba konje hraniti. Jedan iskusni poljoprivrednik propisao je za hranjenje konja ovaka pravila: 1. Hrani obilno u prvoj godini, jer ždrebad u to doba toliko otežaju i porastu, koliko u svima ostalim godinama ukupno ne postignu, pa ako im se u to doba u hrani ne daje potrebne im materije za razvijanje onda to hudi njihovom razvijanju. Što se tada propusti, docnije se ne naknadi. 2. Hrani češće i pravilno, da ne bi poremetio varenja. Želudac je konjski srazmjerno mali; jahaći konj srednje veličine, ne može da primi više hrane no jedan poveći pas. Naročito ždrebad treba češće hraniti. 3. Nije dovoljno hraniti jakom hranom za vrijeme teže upotrebe, nego i duže vrijeme prije ove. 4. Nemoj mnogo hraniti neposredno pred jačim i brzim radom. Konj radi s hranom prošloga dana, a ne onoga, kojega radi. Kaže se: „jutrenja je hrana u balezi, a večernja u mišićima“; za to jaku hranu treba do 2/3 davati u veče, poslije rada, da se noću za vrijeme odmora svari. A kad se s toga poslije jake hrane odmah tjera na težak i brzi rad, varenje je ne potpuno. 5. Što je rad brži, to i hrana treba da je koncentrisana (jaka). 6. Za blagorodne jahaće i kolske konje najglavnija je hrana ovas. 7. Konjima, koji se tjeraju na hod, može se davati kabastija hrana, korijenasti plodovi i poneki fabrični otpaci. 8. Vrlo su dobra hrana za sve vrste upotrebe konja: bob, ječmene klice (iz pivara i špiritana) i osušene pivske droždine („treber“). Kukuruz može biti koristan samo kad je jeftin. 9. Zelenu piću (djetelinu) treba polagati prije jake hrane (zrnevlja), a tako isto i pojiti treba prije jake hrane. Kad se stoka poslije ovsa mnogo vode napije, onda se ovas spere u tanko crijevo. 10. Za konje sa normalnim dobrim ustima, a s pretpostavkom, da je hrana zdrava, ne samo da nije potrebno kakvo priugotovljavanje hrane, nego više puta škodljivo. Naročito treba izbjegavati ovlažavanje, kiseljenje, pa šta više i parenje i kuhanje hrane, kao i jarmljenje (prekrupivanje) ovsa.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje