Iz narodne privrede

SARAJEVSKI LIST,

Iz narodne privrede

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

Liječenje sipljivosti hod konja. (Narodno ljekarstvo.) Zbog pretjeranih tereta, a poglavito zbog neudesne hrane, nikakve konjušnice i zle njive naši konji veoma mnogo stradaju od sipljivosti; a sipljiv konj kubi mnogo i od svoga vijeka, i od svoje snage, i od svoje vrijednosti i cijene. Ali sipljivost kod konja u narodu je utvrgjeno mišljenje, da se s uspjehom može liječiti na ovaj način: treba knu (koja se uzima za bojadisanje kose kod ženskih), mekinje i vrbovu koru i lišće dobro kuhati, i mlijeko davati sipljivom konju da jede. Ponavljajući tako nekoliko vremena iz dana u dan, sipljivost će se izliječiti. A za istu bolest preporučuje se tako isto i ovaj način liječenja: treba ljeti svakog dana zakuhati s vrućom vodom kukuruzno brašno, i mlako davati konju. Po dužnosti ovo bilježim i iznosim, da bi se stručnjacima dala prilika da ocijene: ima li narod pravo ili ne. Čupanje repa kod pijetlova. (Narodna praktika.) Gledao sam više puta seljanku ili seljaka: kako čupa rep pijetlovima. Stvar me je interesovala, te sam razbirao: za šta se to tako radi? Odgovor je svuda bio jednak: „Bolje pijetlovi rastu, kad im se rep čupa!" Pijesak kao kokošija hrana. Pijesak, koji kokoške kljuju, služi im u mjesto zuba, jer im on pomaže da se hrana (zrno) u guši samelje. Bez toga pijeska ne može hrana dobro da se svari, i kokoš ma koliko hrane da pojede, ne može da naprijeduje, ne može da se ugoji. I drugim je pticama nuždan pijesak za bolje svarivauje hrane. Pogledajte naše pjevačice u kavezima kako su veselije, zdravije i bolje pjevaju, kad im se metne na zgodno mjesto parče maltera, da ga po potrijebi svojoj mogu da pipkaju. S toga je posve nužno, da i kokoškama i ostaloj peradi dajemo pijeska uz ostalu hranu, jer on uskorava varenje. Treba dakle u avliji, gdje živina planduje, da ima uvijek po jedna gomila pijeska, od kog će živina po potrijebi kljucati za bolje svarivanje pojedine hrane,a osim toga se u njemu i lepršati, da se očisti od nečistoće, koja se na njenom perju uhvatila. Da se kiseo kupus ne lihvari. Pošto se kupus ukiseli, uhvati se na površini plijesan, koja kupusu neprijatan ukus daje. Kad bi se to tako ostavilo i ne bi predupredilo, kupus bi se vrlo brzo i ukvario u toj mjeri, da se ne bi mogao ni jesti. Kad god se kupus iz kace vadi, naročito ribanae, treba ga uvijek poravniti. krpu, dasku i kacu mlakom vodom dobro oprati i posuti ga malo rakijom. Time, ne samo da se kupus očuva od kvara, nego i prijatniji miris dobije. Vrlo dobro sredstvo za utamanjivanje pacova. Iskustvo me je uvjerilo, da pacovi otrov, kojim se u raznim načinima truju, ne će ni da dotaknu. Naročito im je odvratan sićan (arsenik). S toga je nužno, da se trovanje postupno izvršava, i to na ovaj način: Kroz 8 dana treba im davati pokvarenog mesa, ali oni mnogo više vole ribu, da se tako primame na tu hranu. Sad ih treba ostaviti jedan dan da gladuju. Idućeg dana treba im dati istu, ali strihninom otrovanu hranu, bilo meso ili ribu, i na taj način ćemo ih se vrlo brzo oprostiti. O sušenju djeteline u smotkama. Vigjao sam u Franceskoj i u Njemačkoj, kako tamošnji domaćini djetelinu suše na mnogo prostiji način, no onaj što je na krčelama, rakijama i piramidama. Vidio sam kako suše, a vidio i na taj način osušenu djetelinu, pa mogu i to i našim domaćinima preporučiti. Za „sijeno" kose djetelinu onda, kad otpočne da cvjeta. Pri košenju paze na to, da otkosi budu čisti, da ne budu zamršeni, pa ih tako — kad je lijepo vrijeme — ostave 1 do 2 dana da sa djetelina prosuši; u nikojem slučaju pak ne treba je tako dugo ostaviti, da se u toj mjeri sasuši, da joj pri daljem srjegjivanju otpada lišće, jer djetelina bez lišća ništa ne vrijedi. Kad se dakle na rečeno vrijeme prosuši, onda se s grabljama, ih rukama smola u smotke, koje ne smiju biti deblje od običnog snopa strmine. Smotati se mora, a ne samo zgrnuti, da ono prosušeno u sredinu dogje. Sad se svaka smotka izdigne i postavi đupke s otkošenim krajem dolje, a cvijet da dogje gore. Odma se zatijem svaka smotka odma ispod vrha nečim sveže — likom, ili podužom stabljikom djetelinom, ili slamkom — da se smotka ne raspe, ili da je vjetar ne obori, a donji se kraj u toliko raširi, da smotka stalnije stoji, da je propuhati može, ali da ju ne može oboriti. Bude li u tome vrijeme lijepo i toplo, djetelina će se u toliko osušiti za 5—6 dana, da se može u sijeno sadjenuti, a ako bi nastalo vlažno i kišovito, treba će za sušenje i 2—3 nedjelje. I poslije toga vremena nije nužno ni prevrtati, ni odvezivati smotke, one će se za uvoženje dobro propusiti, i samo kad bi ih vjetar oborio, treba ih opet podići i uspraviti kao i prije Poslije jakih kiša, treba ih samo s jednog mjesta na drugo, suvlje premjestiti, da se donji kraj bolje osuši, a ako je nužno, može se i oboriti i donji kraj prema suncu ili vjetru okrenuti, da se sasvijem dobro osuši. Na ovaj način osušenu djetelinu, vigjao sam složenu u povećim plastovima i kamarama. („Težak. “)

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje