Ladino nije govorni jezik, u Sarajevu se govorio džiđo i španjol

STAV,

Prevodioci Biblije vjerno su slijedili jevrejski original, što se može pročitati na naslovnoj stranici u odobrenju i pokroviteljstvu koje je dao vojvoda od Ferrare. Totalnim oponašanjem prijevoda iz 1553. godine stvoren je tzv. jezik “ladino”, koga neki smatraju “jezikom knjige”. Neke elemente ovog jezika koristili su učitelji u jevrejskim školama tokom vjekova, u Bosni sve do Drugog svjetskog rata. Jezik pisanih ili, bolje rečeno, kopirani jezik bio je veoma različit od kolokvijalnog jezika školovanih Sefarda, a pogotovo od svakodnevnog govora (jednog od dvaju subidioma) sarajevskog džiđoa

Ladino nije govorni jezik, u Sarajevu se govorio džiđo i španjol

Autori: DAVID KAMHI

“Ima jedan fenomen – najizrazitija legitimacija sefardskog plemena – koji nosi u sebi tragove cijeloga niza događaja u prošlosti i sadašnjosti Jevreja sefarda, ogledalo njihovoga mentaliteta i karaktera. To je njihov jezik. Istraživanje toga idioma ima draži jednako za folkloristu kao i za filologa.” (Kalmi Baruh, Jezik sefardskih Jevreja, 1924). Sefardski Jevreji postali su nakon izgona iz Španije 1492. godine u svakom pogledu cjelovita zajednica. Oni govore svojim jezikom, stvaraju svoju kultu .....

Članak dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje