INFOBIRO: MEDIACENTAR SARAJEVO

SARAJEVSKI LIST,

21.07.1893

Književnost.

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

Primili smo novu knjigu: Selam. Skizzen und Novellen aus dem bosnischen Volksleben. Von Milena Mrazović. Berlin 1893. Deutsche Schrifsteller Genossenschaft. 8-na. Str. 276. Cijena? Ova njemačka knjiga zanima nas u toliko, što su priče i crte u njoj crpljene iz bosanskog narodnog života. Spisateljica ggjca Milena Mrazovića piše u predgovoru, kako je narod Bosne i Hercegovine, koji stoji u neposrednoj blizini jevropske kulture,. i dan danas ostao nepoznat Jevropi. Privrženost ovoj zemlji i ljubav prema njegovom narodu, iz koga sama potječe, kazivala je ove crtice spisateljici u pero. „Oni su pokušaj, da obrazovanom svijetu u daljini raskrile dušu ovoga nerazumljenog i s toga mnogo naruženog naroda“. Ovakva želja i pokušaj zaslužuju priznanje; jer narodu ovijeh zemalja može samo dobro doći, ako se o njemu i iz njegovog života piše vjerno i razložno. Ove su priče nekad izlazile u listku ovd. „Bosn. Post“, čija je vlasnica spomenuta spisateljica; ali u ovoj zbirci mi smo ih iznova pročitali pomno i sa zadovoljstvom. U zbirci imaju osam priča, i osim potonje, sve su iz života muhamedovskog dijela našeg naroda. Spisateljica očevidno poznaje taj život izbliže i crta ga vjerno, simpatično. Naslovi su pričama: Mahmud Baba — Eminova sreća — Derviš Alija — Feredža kao provodadžija — Abla — Jusufov ašikluk U nevrijeme — Bosanska Semiramida. Svekolike predišu dahom tople istočanske romantike, aii su pri svem tome lica i prilike u njima ocrtane na realnoj podlozi života, u kojem je vazda bilo puno romantike. Doduše nešto smeta opisivanju i otežava ga to, što su junaci i junakinje ovijeh priča zaodjenute u ruho strano, neprilično, što ne govore onijem krasnim jezikom, koji smo obikli da slušamo iz njihovih usta. U toliko više zaslužuje spisateljica priznanja, što je dikcija u ovijem pričama pri svem tome ipak prirodna, glatka i dopadljiva. Priče „Abla“, „U nevrijeme“ i „Bosanska Semiramida“ imaju dublja psihološka osnova i sa toga trajne novelističke vrijednosti. Nema sumnje, da spisateljica ima lijepa novelistička dara, pa ako bude što dublje zagledala u dušu naroda, tijem će više imati prilike, da dade maha tome lijepom daru svom. Za to se nadamo i dalje novim prilozima sličnim ovijema, koji zaslužuju svaku pohvalu. Svakom obrazovanijem čitaocu preporučujemo ove priče najtoplije. Završujemo, da je i spoljašnji oblik knjige veoma ukusan.