INFOBIRO: Publikacije
1878 - 1913: Austrougarski period

Godišnjica početka obnove Starog mosta

Pregled fokusa

Na godišnjicu početka rekonstrukcije Starog mosta u Mostaru, Digtalni arhiv INFOBIRO, Vam donosi članka iz Glasnika Zemaljskog muzeja 1889.godine. Most je sagrađen je u 16. vijeku i stajao je iznad Neretve do rušenja 9.11.1993, kada su ga srušile snage Hrvatskog vijeća obrane. Most je 2004. obnovljen i uvršten na UNESCO-vu listu svjetske baštine.

Mustafa Hilmi Muhibić o Starom mostu je napisao /../ Mostarska je cuprija jedna od najzanimivijih gragjevina u kršnoj Hercegovini. Ko nije prije vidio to neimarsko remek-djelo pa dogje jednoc u rajski vrt (tako naziva mostarski sin, a glasoviti paša i pjesnik Derviš-paša svoje rogjeno mjesto) — mora se diviti visokom cemern mostarske cuprije. Ko je u kakoj ravnici odrastao, mora ga strahota spopasti, kad dogje na cupriju i pogleda u dubinu valovite Neretve. Ta rijetka cuprija podignuta je na kamenitoj obali Neretve u duljini od 29 metara, a cijela cuprija svedena je parno na jedan svod, što je baš najzacudnije, te je veoma uvelicava. Od dna rijeke do svoda imade, mislim, preko 20 metara. O postanku ove cuprije prica se u narodu raznolikih stvari. Neki kažu, da je za vremena rimskoga gospodstva postojala drvena cuprija na onom mjestu, gdje je današnja kamenita, i da su na obje strane te cuprije sagragjene kale za vojnike, da brane cupriju, koje kule i dan danas, malo ruševne, postoje; vele nadalje, da je po zauzecu kršne Hercegovine otomanski car, sultan Sulejman, u godini 974 po hidžretu (biva 1566. godine po evropskom kalendaru) sagradio današnju kamenitu cupriju. Vele, da su na sredini svoda uklesane ove rijeci Kudret kemeri) što znaci: „Svod božije moci", i da su ove rijeci (datum) gradnje cuprije; a kada se sabere brojevno znacenje pojedinih slova ovih rijeci, dolazimo do broja 974 (1566.) To bi znacilo, da je cuprija iste te godine gragjena. Baš te iste godine vladao je u Carigradu otomanski car sultan Sulejman. 

Za uvid u puni tekst i mogućnost preuzimanja digitalizirne kopije izvornika pratite link

U arhivu štampe Infobiro pohranjena su digitalizovana izdanja : Dnevnog Avaza, Oslobođenja, Nezavisnih novina, Dnevnog lista, Monitora, Stava, Dana, Slobodne Bosne, Infokoma... Arhiv se dopunjava  svakodnevno izdanjima dnevnih ,sedmičnih novina i privredne štampe iz BiH. Kompletan arhiv savremene štampe dostupan je pretplatnicima arhiva. Registrujte se ovdje.

Video materijali
Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.