Pregled fokusa

U sadržaju Bosanske vile (1885-1914) između ostalog postojala je rubike pod nazivom "Prilog poznavanju Bosne". Saradnik Bosanske vile Dušan Popović - Momir u aprilskom broju iz 1892.godine  obavio je tekst pod nazivom "Varoš Zenica sa okolinom".

 „Putriae scribere iussit amor“. Ovidius. Još i danas u selu „Gornjoj Zenici“ imade velika stijena, koju narod zove „kraljev sto“ i vele, da je na toj stijeni sjedio kralj i kraljica i odmarali se kad su iz Bobovca bježali. Sa te iste stijene je kraljica izgovorila one znamenite rijeci: „Osta moja zenica!“ — Od toga dogadaja, kažu, da se ta stijena prozvala „kraljev sto“ — pa kako onda tako i danas. I ja sam imao tu rijetku srecu, popeti se na kraljev sto“ i odatle sumornim okom posmatrati divnu panoramu milog mi zavicaja, varoši Zenice. Sjecao sam se na tome mjestu nesretnog kralja i bijedne kraljice naše. Svakako da je to bio pošljednji kralj bosanski, nesretni Stjepan Tomaševic i njegova žena kraljica Katarina, koji su ispred turske sile i vojske sultana Fati Mehmeda II. 1463. god. iz Bobovca u Kljuc i u Jajce bježali. Po narodnom pricanju dakle za Zenicu se znade tek od pada Bosne (1463. god.). Zato uprav i nema u Zenici kakovih spomenika ni gradevina (u rujinama) iz doba bosanske samostalnosti. /.../ Zenica se dakle istom poslije pada Bosne poce dizati i naseljavati. I bice svakako, da se za Zenicu nije znalo za doba bosanske samostalnosti, a da li se ovaj prijedjeo otprije drukcije kako zvao, ili je bio nenaseljen, te šumom, lužinom, livadama i pašnjacima obrastao — to za sad ne znam. U narodu ima rijec, da je nekada Zenica bila velika varoš, daleko veca nego li je danas, i tada, kada je Zenica bila velika varoš, onda je Travnik, kako narod prica, bio mala kasaba. I danas, kad se šta Travanjlija sporjecka sa Zenicaninom, ovaj ce ti mu reci: šeher Zenica, kasaba Travnik.“  Za pristup sadraju teksta i mogućnost preuzimanja digitalizirane kopije izvornika pratite link

 “Bosanska Vila”  bio je časopis štampan u Sarajevu u periodu od decembra 1884 do maja 1914.godine . Digitalni arhiv Infobiro posjeduje brojeve “Bosanske Vile". Za pristup digitaliziranim izdanjima pratite link. Pristup ovim tekstovima i historijskom arhivu štampe BiH u cjelini je neograničen i BESPLATAN za sve registrovane korisnike digitalnog arhiva Infobiro, koji arhivu pristupaju s IP adresama iz BiH. Registrujte se još danas ovdje