U FOKUSU: Povratak bi mogao da se okonča do 2011.

Pregled fokusa

Izvor: Nezavisne novine 23.septembar 2007.

Slavko Marin, predsjednik Komisije za izbjeglice i raseljena lica BiH

  Povratak bi mogao da se okonča do 2011. – godine

 Imamo cilj da se završi proces povratka što prije i kada sve sagledamo taj rok bi mogao biti najdalje do2011.godine, kazao Marin

 Proces obnove porušenih objekata i problem povratka svih izbjeglih i raseljenih lica u BiH bio bi riješen sa milijardu KM, smatra Slavko Marin, predsjednik Komisije za izbjeglice i raseljena lica BiH. "Potrebno je milijardu KM da bi se po sadašnjim tržišnim cijenama napravile kuće svim osobama koje su ih u BiH imale prijerata", kazao je on. Istakao je da će ova komisija raditi na tri projekta  projektu "Cefta" Razvojne banke kojim bi trebalo biti riješeno pitanje kole ktivnog smještaja i kojim bi trebalo biti obnovljeno 627 kuća za porodice koje žive u alternativnom smještaju za ovu godinu, projektu "ZP 06" koji obuhvata 30 opština u BiH i projektu "Sutra plod" koji obuhvata 12 opština. Marin tvrdi da BiH nije stavila tačku na povratak i da će sve njene institucije i nivoi vlasti i dalje činiti napore u skladu sa svojim mogućnostima da završe proces povratka.

NN: Prema zvaničnim podacima ima još 40.000 porodica koje su podnijele zahtjeve za povratak u BiH. Koliko je novca potrebno da proces povratka bude završen? MARIN: Proces povratka nije završen i neće se završiti realizacijom navedenih projekata, ali se ovom pitanju mora pokloniti dužna pažnja, a država je dužna obnoviti imovinu onima kojima je uništena u ratu. Predstoji nam još dosta posla. Usaglašavani su za sada stavovi o projektima za koje će biti nadležna Komisija i kako bi novac kojim raspolaže što prije bio u funkciji povratnika, izbjeglica i raseljenih na transparentan način. Za rješavanje svih problema izbjeglica i raseljenih trebalo bi oko milijardu KM, odnosno kako bi se napravile kuće svima onima u BiH koji su ih imali prije rata. Milijardu KM bilo bi dovoljno da završimo priču obnove porušenih objekata. U tu cifru bi bila uračunata infrastruktura, struja, voda, vjerski objekti. Sa tom milijardom bi priča povratka izbjeglih i raseljenih lica bila završena, odnosno priča obnove ratom porušenih objekata. U kontekstu ukupnog sagledavanja problema kao predsjednik Povjerenstva i zamjenik ministra u Ministarstvu za izbjeglice i raseljena lica u Vijeću ministara BiH pozivam donatore iz međunarodne zajednice koji su i do sada bili sa nama da nas u naredne četiri godine ne ostave, da nam pruže potporu, jer ćemo tako zajednički lakše riješiti problem povratka u BiH. Zagovaramo povratak i dužni smo svim onima koji su prije rata imali domove obnoviti kuće, a gdje će oni živjeti neke odluče sami. Država kao pravni sljedbenik bivše prijeratne imovine dužna je obnoviti kuće, budući da su se neke obitelji kućile dvadeset, sto i više godina... BiH nije stavila tačku na povratak i sve njene institucije i nivoi vlasti i dalje će činiti napore sukladno mogućnostima da proces povratka bude završen.

NN: Kažete da je država dužna da obnovi dom svima onima kojima su kuće porušene. U kom se periodu to može završiti? MARIN: Država je dužna da obnovi kuće onima kojima su kuće porušene i preko tog podatka se ne može tek tako prijeći. Nikada ne bih uskratio pravo ljudima na dom ako su ga imali prije rata, i to je pošten i korektan pristup. Vijeće ministara BiH je još prije četiripet godina definiralo političke ciljeve rješavanja pitanja izbjeglih i raseljenih lica i iz te perspektive se živjelo u nadi da će se povratak riješiti do 2007. godine. Međutim, to se nije desilo i iako je teško procijeniti kada će se ovaj problem riješiti može se očekivati da proces povratka bude okončan 2010. ili 2011. godine. Na institucijama je da pomognu da se ovaj proces što prije riješi. Pitanje povratka nije završeno, još je vrlo aktualno i vidjećemo koliko će institucije smoći snage da riješe taj problem, jer od tog koliko će novca institucije izdvojiti za povratak pokazaće se i odnos države prema izbjeglim i raseljenim licima. Svi se deklarativno zalažu za to, ali vidjećemo koliko je državi stalo da to riješi. Nisam optimista, ali mi nudimo viziju rješenja izbjeglih i raseljenih, a neka se institucije odrede prema svemu. Imamo cilj da se završi proces povratka što prije i kada sve sagledamo taj rok bi mogao biti najdalje do 2011. godine. Ipak, proces povratka i obnove će trajati sve do onog trenutka dok svima ne bude obnovijena prijejata posjedovana imovina.

NN: Šta je prioritet u Vašem radu? MARIN: Primarni nam je cilj da zadržimo lica koja su se vratila, a koja i dalje žive bez struje i puteva, jer ima slučajeva da kuće nisu obnovljene ni nakon 15 godina. U BiH ima oko 7.000 obitelji koje su se vratile, a do danas nemaju struju. Razlozi su razni. Sve entitetske elektroprivrede prihvatile su sporazum da finansiraju troškove dovođenja struje od glavne mreže u prečniku od 100 metara. I dok se sve drugo ne isfinansira i riješi, veliki broj ljudi i danas je bez struje. Naše ministarstvo je razradilo jedan sustav, jedan pristup gdje da bi taj problem pokušali riješili za tri godine i prvu fazu je Vijeće ministara BiH prihvatilo da izdvoji sredstva i prihvati projekte dovodenja struje obiteljima koje su se već vratile. Za tri godine bi ovi ljudi mogli dobiti sve što im je potrebno za život ako država to bude htjela. Za obnovu jednog objekta ovisno o stupnju oštećenja potrebno je izmedu 20.000 i 30.000 KM, ne računajući dovodenje struje, infrastrukturu, bez pomoćnih objekata, garaža...

NN: Da li ste zadovoljni kako se odvija proces povratka u BiH? MARIN: Povratak još nije završen. Problem povratka se jednostavno može definisati  imamo institucije, postoji interes za rješavanje povrataka, postoji problem brojki na drugoj strani i jednostavno finansijska sredstva koja nedostaju. I ove stvari se vrte ukrug na jedan ili drugi način. U principu, niko ne može biti zadovoljan tim kako se projekat povratka odvija, odnosno implementacija Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma. Realan sam i objektivan čovjek i znam da ovo što čini država BiH i sve njene razine vlasti, da je to maksimum u postojećim okolnostima gospodarskog i ukupnog razvitka u zemlji kao cjelini. Niko ne može biti zadovoljan, ali mora biti realan i zadovoljan tim da nijedna institucija vlasti još nije donijela nijedan proračun a da nije prepoznala koje su potrebe izbjeglih i raseljenih lica od entiteta, kantona do države BiH. Medutim, sve to nije dovoljno jer ako bi cjelokupan finansijski efekat i potencijal proračuna usmjerili sve na izbjeglice zaustavili bismo druge procese u životu, a to ne smijemo i ne možemo. Imamo strategiju razvoja, a implementacija podrazumijeva tri osnovne stvari  obnoviti porušene objekte, omogućiti povratak i omogućiti ljudima da žive tamo gdje su se odlučili da žele živjeti. Ali, generalno najvažnije je obnoviti porušene kuće. Alternativni smještaj je djelomično bio rješenje, ali bi s tim trebalo biti završeno i ići ka tom rješenju da se obnove porušene kuće svim ljudima koji su ih imali prije rata.

NN: Najavili ste za sutra konstitutivnu sjednicu Komisije. Hoće li se odlučivati i o sredstvima kojima bi Komisija raspolagala? MARIN: U ponedjeljak ćemo tek odlučiti da li će biti potpisan sporazum u kome će entiteti riješiti da li će iz budžeta RS i FBiH izdvojiti po četiri miliona KM, odnosno distrikt Brčko 650.000 KM i BiH 1.420.000 KM, što sve iznosi 10 miliona KM, i da će biti dopunjen i kreditom Razvojne banke. Imamo obećanja da će entiteti sudjelovati u ovim ciframa, ali ako ne budu sudjelovali nećemo imati dovoljno novca za realizaciju projekata. Kada sve ovo vidimo odlučićemo kom projektu ćemo ih pridodati i vjerujem da će to biti projekat "ZP 06" za 30 opština i odredićemo koje će nam opštine biti prioritet. Nisam siguran da će entiteti pristati da izdvoje ova sredstva, ali bi sigurno to bilo potrebno kako bi ovaj problem bio riješen bar jednim dijelom. Svjesni smo da ovo nisu ni približno dovoljni iznosi ako se zna koliko ima zahtjeva i projekata na kojima se mora raditi kada je u pitanju izbjeglička i povratnička populacija. Jedan broj projekata je već u toku realizacije i insistiraćemo da Komisija prvo dobije sve informacije o tim projektima, a zatim i raditi na još tri projekta u narednom periodu. Sada već imamo u planu da riješimo pitanje kolektivnih centara u BiH i time bi trebalo da bude obuhvaćena izgradnja 627 kuća za obitelji koje danas žive u alternativnim i kolektivnim centrima. U realizaciji će biti i projekti "ZP 06" i "Sutra plod", a podaci kojima raspolaže Komisija su da je još 40.000 porodica podnijelo zahtjeve za povratak. Postoje tri projekta koja su aktuelna u BiH kada je u pitanju rješavanje problema izbjeglih i raseljenih osoba i nastavićemo u svom daljem radu u njihovoj realizaciji. Komisija će raditi na tri projekta  projektu "Cefta" Razvojne banke kojim će biti riješeno pitanje kolektivnog smještaja BiH i kojim bi trebalo biti obnovljeno 627 kuća za porodice koje žive u alternativnom smještaju, projektu "ZP 06" koji obuhvata 30 opština u BiH i projektu "Sutra plod" koji obuhvata 12 opština BiH. Ne možemo uticati na to da li će ostati projekat "Sutra plod", jer ako ne bude više sredstava u Programu Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), mi sami to nećemo moći isfinansirati. Nemamo saznanja šta će biti s tim, ali nažalost moje pretpostavke su da tog neće biti više. Projekat "Cefta" obezbijeden je sredstvima Razvojne banke i to je kredit koji je podigla BiH na koji su dali suglasnost entiteti, a iznos je 16 miliona KM uz obavezu da država BiH osigura osam miliona KM. Cjelokupna ta finansijska konstrukcija je završena s ciljem da se riješi pitanje kolektivnih centara i alternativnog smještaja. U drugoj fazi realizovaćemo 627 kuća i ostali dio očekujemo da ćemo u dinamici realizacije tog projekta u cjelini završiti u trećoj fazi. Nadamo se da BiH 2008. godine, najdalje do 2009, neće imati više kolektivnih centara i ljudi u alternativnim centrima. Treći projekat koji se provodi kroz zajednička sredstva je "ZP 06", koji je u realizaciji, a 30 opština u BiH je dobilo sredstva na temelju kriterijuma utvrdenih Zakonom o izbjeglicama u BiH. Svi projekti su sistem "ključ u ruke". Svaka izbjeglica, bez obzira da li je u alternativnom smještaju ili negdje drugdje, po ovim projektima ostvariće pravo da mu se obnovi objekat i to je sistem "ključ u ruke".

  Retrovizor

  Vizne olakšice i izolacija

  sedmica u Bosni i Hercegovini ne može proći a da se ne pomenu ratni zločini. Nažalost, umjesto da se hapse, optuženi za zločine se kod nas samo pominju. Ovaj put je "Vašington post" objavio da Stojan Zupljanin samo što nije uhvaćen. Koliko su samo puta Radovan Karadžić i Ratko Mladić izbjegli "sigurno" hapšenje najavljeno u svjetskim medijima. Razgovori o ustavnim promjenama i pregovori o reformi policije vječita su tema ovdašnjih političara i prilika da se svake sedmice pojedinci pokazuju što većim Srbima i Bošnjacima. Ove komplikovane reforme sa mnogo stručne terminologije i pravnih zavrzlama obični narod površno prati. Ljudima zabrinutim svakodnevicom, koji u Ustavu i policiji nisu pronalazili pretjerano važnih dodirnih tačaka sa svojim životima, iz EU su otvorili oči. Ukoliko se političari ne dogovore o reformi policije do kraja ovog mjeseca, poručeno je iz EU, tražiće da i Hrvatska za gradane BiH uvede vize. Naravno da su bh. političari svjesni ove opasnosti, ali ih nije briga. Nijedan od naših reformatora policije nikad nije čekao u redu za vizu. Oni imaju diplomatske pasoše, njihova djeca studiraju vani, oni imaju novca i ovo stanje permanentnog haosa "odgovorne" uopšte ne tangira, jer im apsolutno odgovara. Odmah nakon za obične gradane zaista apokalične najave o mogućnosti da nam željezna šengen zavjesa bude na Doljanima, iz Brisela je stigla i malo vedrija vijest. U januaru će na snagu stupiti vizne olakšice, tako da će putnici namjernici iz BiH mnogo lakše i sa mnogo manje maltretiranja moći doći do viza. Lakše će biti dobiti vize, s tim što ćemo ih (možda) morati vaditi i za Hrvatsku. Da li je čaša dopola puna ili prazna!? Domaći fudbal, posljednjim porazima državne reprezentacije, skoro da nikoga ne interesuje. Ponekad se samo malo atmosfera zatalasa kada na površinu isplivaju kriminal u Fudbalskom savezu. Tužilaštvo BiH "samo što nije" podiglo optužnice protiv direktora svih reprezentacija Ahmeta Pašalića, sekretara Saveza Muniba Ušanovića i još nekih likova. Tri glave kolektivnog šefa države nikako da se o nečemu usaglase. Predsjedništvo BiH nije usaglasilo platformu za nastup delegacije Predsjedništva BiH na zasjedanju Generalne skupštine UNa. Bukvalno se ne zna šta će 27. ovog mjeseca u zgradi na Ist Riveru govoriti Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH. Da bi ova drama barem malo bila začinjena humorom pobrinuo se i sam Komšić, koji je preko svoje glasnogovornice alanfordovski poručio da će pročitati bilo šta oko čega se Silajdžić i Radmanović dogovore.

Sadržaj