Dracevica kod Proboja blizu Ljubuškog. Godine 1893. konštatovao sam na livadnoj parceli Dracevici nekoliko zidina, koje mi se uciniše, da potjecu iz rimskog doba. Nadjeni u najbližoj okolini ostanci, koje sam u „Glasniku zem. muzeja" 1893. opisao pod „Prilozi rimskoj arheologiji Hercegovine", bitno me utvrdite u mome mišljenju. Narod ono mjesto, gdje se razvaline nahode, naziva „Crkva svete Ruže". Prekopavanje na tome mjestu god. 1894. iznijelo je ove rezultate (vidi nacrt slika 1.). Na daljinu od 30.6 m, bijahu dvije zgrade sa zidinama jednakog pravca jedna spram druge, tako da bi se prostor medju njima mogao smatrati neke vrste dvorištem. Sjeveroistocna razvalina, kojoj temelji bijahu prema zdanju od 26 m dužine i 11 m širine, pokazivala je u svojoj nutrašnjosti samo pocetak poprecnog zida. Debljina zida od prostog lomljenog kamena bijaše 0.5 m, na nekojim mjestima vicahu se tragovi naljevenog poda. Krov je bio pokriven crijepom. Predmeta je malo nadeno u toj zgradi; fragmenti od crveno pecenih posuda, gradjenih na tocilo, stakleno iverje, željezni cavli i dva rimska broncana novca s necitljivim pismom karakterišu postanje te zgrade. Na jednom komadu nadjenog crijepa vidio se je pecat „PANSIANA", koji se tako cesto u Hercegovini nahodi. Druga zgrada, koja se naspram ove prostire u dužini fronte od 63 m, sastoji od 39 m dugog i 12 m širokog srednjeg zdanja i od dva krila s obje strane. Ali lijevo krilo nije sasvim otkopano, jer se zbog jedne šumice, koja je privatan posjed, rad na onoj strani nije mogao nastaviti. Uspravne zidine bile su u cijelom zdanju ocuvane do visine od 1.75 m i sastojahu od lomljenog kamena, uzidanog lijepom, medju kojim tamo amo bijaše po koja cigla. Krov bijase od crijepa. Od cigle nadjena je mnoga sa biljegom „PANSIANA", a samo na jednoj bijaše „CAII TITI HERMEROTIS". Srednje zdanje bijaše razdijeljeno na šest jednako dugih prostorija, od kojih su dvije srednje široke 8 m, ostale 6.8 m, 4.5 m, 4.3m i 3 M. Cetiri ocuvana ulaza bijahu 2.6 m široka. Druga, treca i cetvrta prostorija, s lijeve strane racunajuci, imale su naljeven pod, dok je u ostalih bio naboj. Lijepu ili šaru po zidovima ne bijaše traga. Širina 63 m dugackog glavnog zida bijaše 0.7 m, ostalih 0.5 m. Najviše ostanaka nadeno je u one tri prostorije s naljevenim podom. Dosta se je našlo oruda, ratarskih i kucnih sprava, od kojih su glavne prikazane na tabli I. Nadjeno je: 3 željezna vincilijerska noža, tab. I., sl. 1. i 2., 2/3 nar. vel., kako se u vrlo srodnu obliku još danas nahode u naroda u Hercegovini, 3 željezna srpa, tab. I, sl. 5. i 6., 2/3 nar. vel., 3 željezna crtala od pluga, tab. I., sl. 4. i 15., 2/3 nar. vel., 1 željezne nožice za striženje ovaca, tab. T. sl. 17., 2/3 nar. vel., komad željeza, kovanog na oblik spajala (Lothkolben), tab. I, sl. 3., 2/3 nar. vel., željezni požarac, tab. I, sl. 10., 2/3 nar. vel., dubac (Hohleisen), tab. I, sl. 11., 2/3 nar. vel., žlicast svrdao, tab. I, sl. 8., '/, nar. vel., dlijeto, tab. I, sl. 16., 2/3 nar. vel., 3 željezne lopate s držalima, tab. I., sl. 14. i 9., %/3 nar. vel., željezna kuka, tab. I., sl. 7'., 2/3 nar. vel., 7 željeznih kravljih praporaca (Kuhschellen), 6 željeznih noževih oštrica razlicitog oblika, 2 željezna kopljana šiljka, tab. I., sl. 12., 2/3 nar. vel., 2 željezna sjekaca, tab. /., sl. 13., 2/3 nar. vel., 4 željezna rimska kljuca, cavlovi razlicitog oblika, kuke, razlicito željezno iverje. Bronca, vecinom nakita naceno je ovo: fibula sa šarnijerima, na oblik strijele s lucastim glavicama, pregnuta fibula, 4 obicne fibule sa šarnijerima, jedpa fibula s brnjicom, tab. II, sl. 8., '/, nar. vel., fragmenat okruglog plohastog zrcala, bocka, tab. II., sl. 10., nar. vel., 2 tutula, tab. II., sl. 9., J/, nar. vel., 2 dugmeta, brnjica s remena, tab. II, sl. 2., */, nar. vel., fragmenat nekog nakita, tab. II, sl. 15., nar. vel., 2 rimska kljuca, 2 cavla s okruglim glavicama i jedan nakitni komad, kome se ne zna za što je služio, tab. II, sl. 11., nar. vel. Nakitu valja još pribrojiti dvije crne, narebrene, dvojako probušene staklene paste, tab. II, sl. 12., '/{ nar. vel., fragmenat narukvice od crpe paste i jedal ovalni, brušeni kalcedon. 52 nadena broncana novca stranom pripadaju carevima Antoninu Piju, Galijenu Probu, Maksimijanu, Maksenciju, Konstantinu N., Konstanciju II. i Julijanu N., stranom im se pismo više ne može raspoznati. Na kraju inventara nadjenih predmeta valjalo bi još napomenuti ovece množine fragmenata ilovastog sudja tipicne rimske provincijalne tehnike, razlicitih rbina staklenog sudja, ljuštura (ostrea, pectin, murex) i kosti obicnih domacih životinja. Što se tice pitanja, kakoj su svrsi služile iskopane zgrade, valja unaprijed spomenuti, da na samome mjestu nnje mogla biti oveca rimska naseobina, jer su Bigeste (Humac) jedva 2 kilometra zracnom linijom odonud. Po mome sudu imamo tu pred sobom samo dependenciju Bigesta, seosko boravište s vecim gospodarstvenim zgradama, kako ih se u okolini recene naseobine poviše nahodi (Proboj, Hrašljani Kutac, Ljubuški). Jednostavan, gotovo surov nacin gradnje, do tri okrugla stupa bez ikakog arhitektonskog ukrasa i mnoge gospodarstvene sprave, koje su nadjene u razlicitim prostorijama, kanda potvrdjuju izreceni nazor. Gradjevine su propale požarom. Krovni crijep bio je gotovo sav nagaren, na željeznim stvarima vidjali su se tragovi intenzivne žege, a mnogi novci bili su staljeni u grumenje. Sudeci po najmladjem nadjenom novcu (Julijan II.), razorena je zgrada od prilike u drugoj polovici cetvrtog vijeka po Hr. O natpisima, nadjenim nedaleko od nahodišta prama Proboju i oko Ljubuškoga, dobio sam od moga prijatelja, dra. K. Paca (Patsch) ove primjedbe. 1. Nadjeno na polju I. Tomica u Proboju, sada u zemaljskom muzeju. Ulomak desnog gornjeg ugla vapnenaste ploce; nad okvirenim ispisanim poljem optocen trouglast zabat s rozetom u sredini; u uglovima lijevo (odlomljeno) i desno od pošljednje polovice palmeta u relijefu; nad trokutom oštecen šljemenski akroterion; visina bez