Bio je dosad običaj, da pravoslavci, kad bi spominjali svoju prošlost na narodnom području Hrvata, s gorčinom kukahu radi nepravda, koje im bješe snositi u minulim stoljećima. Naivnici među njima nisu Procitaj vise

Dvjesta i više godima prije Srba počeli su Hrvati tiskati rječnike svoga jezika. Prvi po redu leksikograf bio je šibenčanin Faust Vrančić (Verantius), na glasu po svoj Evropi kao učenjak, pisac i — gr Procitaj vise

Dubrovčanin Marin Getaldić uz Ruđera Boškovića najznatniji je predstavnik eksaktnih znanosti starije dobe kod Hrvata. Svojim pionirskim rađom na stvaranju algebre i analitičke geometrije ide u red zna Procitaj vise

Do XVI. stoljeća s područija Hrvatske (stare »Slavonije«) nemamo ni jednog suvisla spisa ili spomenika pisana kajkavskim govorom. Prva pak tiskana knjiga toga govora jest, koliko se zna, molitvenik iz Procitaj vise

Varaždin se smije ponositi, da je u njemu ugledao svijetlo muž, koji je napravio i tiskom izdao prvi zemljovid Hrvatske izrađen od našeg čovjeka: to je Isusovac Stjepan Glavač, rođen 13. prosinca 1627 Procitaj vise